Gosti emisije bili su profesorica crkvene glazbe i voditeljica Mješovitoga pjevačkog zbora župe Duha Svetoga – Sv. Mati slobode Maruša Bartolić, profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Eva Kirchmayer-Bilić i profesor crkvene glazbe na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Tihomir Prša.

Maruša Bartolić i Tanja Maleš

”Duhovna glazba ne podrazumijeva samo glazbu nastalu u krilu Katoličke Crkve, nego i glazbu nastalu u drugim religijama i ne samo religijama, nego u svemu gdje je naglasak na duhovnome i stanju duše. Za razliku od duhovne glazbe, crkvena glazba, koju zovemo i sveta glazba, je ona koja se nadahnjuje na tekstu Svetog pisma ili liturgije i koja doziva u pamet Boga, Blaženu Djevicu Mariju, svece ili Crkvu”, objasnila je razliku između duhovne i crkvene glazbe profesorica Bartolić te istaknula kako najkvalitetniji put priprave za Božić nisu božićne pjesme, već sam hod došašća i molitva; osobna i zajednička.

O uporabi instrumenata u liturgiji govorio je profesor Prša i kazao kako ih crkveni dokumenti ne odbacuju, ali se oni trebaju pravilno koristiti: ”Instrumenti moraju biti prilagođeni duhu liturgije. Svirati gitaru ritmički ne odgovara liturgiji. Vidimo li gitaru koju sviramo u liturgiji poslije na zabavama i pijankama, u dva različita konteksta? Je li to primjereno? Komu se onda služi? Taj instrument mora biti znalački upotrijebljen. Gitara prekrasno zvuči ukoliko se ona pravilno upotrebljava.” U nastavku je naglasio kako liturgijska glazba nije radio postaja na kojoj možemo birati glazbene želje i kako je ona unaprijed određena liturgijskim knjigama: “U liturgiji se pjeva liturgijska glazba koja je već određena nekim liturgijskim knjigama, a vjernici ne mogu zahtijevati određene pjesme za vrijeme liturgije jer liturgija nije radio postaja niti je trgovina da biramo artikl koji želimo. Liturgija je objektivno slavlje svih. To je bitno. Ona ne može podlijegati nekoj interesnoj skupini vjernika.”

Tihomir Prša i Eva Kirchmayer-Bilić

“Mislim da se prvenstveno radi o neznanju. Potrebno je određeno obrazovanje i odgoj koji kreće od obitelji, vjeronauka i dosta zanemarenog glazbenog obrazovanja. Prostora je puno i on postoji; potreba je nasušna”, istaknula je profesorica Krichmayer-Bilić potrebu za glazbenim obrazovanjem vjernika laika i samih voditelja župnih zborova. Kazala je kako je školski sustav svojevremeno bio izrazito dobro razvijen, za razliku od danas kada je glazbeni odgoj zanemaren.

“Slava Božja i posvećenje vjernika; to je cilj liturgijske glazbe. Crkvena glazba služi da slavimo Boga, a ne da proslavimo sebe”, zaključio je Tihomir Prša na kraju emisije.