Na misi su koncelebrirali: Mario Matijević, domaći župnik; Vladimir Škrinjarić, župnik u Podravskoj Moslavini i arhiđakon Slavonsko-podravskog arhiđakonata; Ivan Popić, kancelar Biskupskog ordinarijata, te svećenici Slatinskog dekanata na čelu s dekanom Draganom Hrgićem.

Na početku slavlja župnik Matijević uputio je biskupu Škvorčeviću izraze dobrodošlice. Biskup je u svojoj uvodnoj riječi rekao da mu je drago što s nazočnim svećenicima i vjernicima u predvečerje dana kada su u Četekovcu, Čojlugu i Balincima ubijene 24 nevine žrtve, može slaviti misu na njihov spomen. Rekao je da se zaustavljamo pred teškim događajem ubojstva nedužnih ljudi koji nas i danas teško pogađa, ali da se ujedno kod oltara zaustavljamo pred Isusom Kristom, pobjednikom nad zlom i smrću, nadom svih ubijenih, prezrenih i pogaženih. Posebni pozdrav uputio je najbližoj rodbini stradalih ljudi, zaželjevši im puno Božje utjehe u njihovim srcima, a nazočne vjernike pozvao je da u Isusovoj žrtvi ljubavi prepoznaju dostojanstvo žrtava kojih se spominjemo.

U homiliji biskup je napomenuo da je dan u kojem je smrtno stradalo 24 mještana Četekovca, Čojluga i Balinaca, težak za pamćenje. Povezao je taj dan s Danom Gospodnjim o kojem govori apostol Pavao u ulomku prvog čitanja iz Prve poslanice Solunjanima, za koji kaže da će doći iznenada kao kradljivac. Ustvrdio je da su prvi kršćani od Židova preuzeli vjerovanje kako će se jednog dana nekim posebnim Božjim zahvatom dogoditi kraj svijeta, ali da su mu dali novo tumačenju u svjetlu vazmenog otajstva muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista i njegova drugog dolaska.

“Kršćani u Solunu s nestrpljenjem su iščekivali dan Kristova ponovnog dolaska jer su u svojem ljudskom razmišljanju željeli da što prije počnu vladati zajedno s njime u njegovu kraljevstvu. Pavao ih upozorava da se ne zna kada će taj Dan doći i da je bdijenje najbolji način njegova iščekivanja, pozivajući ih na budnost u vjeri kako ih njegov dolazak ne bi zatekao nespremne. Naša svakodnevica ispunjena je svakojakim negativnim vijestima i sadržajima zbog čega nam je svaki dan mučan i težak”, ustvrdio je biskup te naglasio kako nam se valja potruditi da nam svaki dan bude Dan Gospodnji, tako što ćemo u njegovo središte staviti Isusa Krista. Kazao je da stoga i “ovom danu spomena na žrtve, u kojem je tama progovorila u mržnji onih koji su ih ubili, želimo dati smisao u Isusu Kristu, obasjati ga njegovom blizinom i njegovom pobjedom nad smrću, praštanjem i milosrđem. Na isti način moguće je i sve druge naše dane osloboditi tereta mraka i zloće o kojemu svakodnevno slušamo, i u njih unositi Kristovo svjetlo”, dodao je biskup.

Naglasio je kako drugi Kristov dolazak neće biti kraj svijeta, nego njegovo dovršenje, odnosno puno ostvarenje onoga djela koje je Gospodin izveo za ljude svojom smrću i slavnim uskrsnućem te na koncu neće pobijediti zlo, mrak i smrt, nego ljubav, svjetlo i život Isusa Krista. Podsjetivši da nedužni civili nisu ni slutili kako će im taj dan prije 28 godina biti posljednji trenutak zemaljskog života i da ih je iznenadio kao kradljivac, kako kaže sv. Pavao, biskup je upozorio nazočne da i njih smrt može pohoditi u svakom trenutku, kao posljedica kakve nesreće ili smrtonosne bolesti. Stoga ih je pozvao neka si svakoga dana posvijeste kako su po krštenju postali Kristovi i da svakodnevno nastoje živjeti u skladu sa svojim krsnim dostojanstvom te da ih onda nikakvi kradljivac, pa ni sama smrt neće moći oteti iz njegovih ruku.

Govoreći o naviještenom evanđeoskom ulomku, u kojem evanđelist navodi kako je Isus pobjednički nastupio pred Zloduha kojemu je namjera upropastiti čovjeka, biskup je ustvrdio da je u ubojicama nedužnih žrtava kojih se spominjemo Zli zaigrao svoju igru mržnje u koju želi i nas uvući tako da odgovorimo mržnjom prema onima koji su zlo izveli. “Svjedoci smo kako demon mržnje djeluje u Hrvatskoj i stoga je važno vjerovati da je Isus Krist moćniji od njega. Kad se vjernički okupimo oko Kristova oltara u nas ulazi moć kojom je on pobijedio Zloga i kad Isusa Krista ozbiljno prihvatimo u svoj život i s njime surađujemo postajemo ljudi Božje slobode koji već sada ovdje na zemlji imaju udjela u onom danu Kristove konačne proslave”, zaključio je biskup. Poželio je da Isus Krist nevinim žrtvama udijeli vječnu slavu u zajedništvu njegova božanskog života, a njihovim najbližima utjehu u svijesti da je od mržnje koja ih je željela poniziti i nanijeti im zlo, moćnija Isusova ljubav kojom su zagrljeni.

Na svršetku misnog slavlja biskup je pozvao sudionike: “Dok mnogi u Hrvatskoj zahvaćeni demonom mržnje postaju zarobljenici zla, neka oni dopuste Isusu Kristu, pobjedniku nad zlom i smrću, da uđe u njihove domove i u njihova srca, te da se u molitvi sjedine sa žrtvom svojih ubijenih sumještana.” Zahvalio je nazočnim svećenicima na čelu s arhiđakonom i dekanom, načelniku Općine Mikleuš, hrvatskim braniteljima, pjevačima i ministrantima što su sudjelovanjem na misnom slavlju i svojom molitvom očitovali djelo milosrđa prema spomenutim žrtvama. Izrazio je radost što će se s njima ponovno susresti na hodočašću u Voćin za blagdan Male Gospe te je na sve njih, osobito na obitelji nedužnih žrtava, zazvao Božji blagoslov.