Crkva Sv. Pavla građena je u novo-gotičkom stilu od 1892. do 1906. prema planu Georga Hamberrissera. Na dnu crkve u pokrajnoj niši nalazi se križ s drvetom na kojem na njemačkom piše: Ovaj križ je izraz zahvalnosti Crkvi i narodu Bavarske koji su velikodušno pomogli nositi križ obrambenog rata u Hrvatskoj (1990.-1995.).

Potpisnici su Hrvatski Caritas i Bavarsko-hrvatski Forum. Nakon molitve krunice duhovni nagovor održao je postulator Stepinčeve kauze mons.  Juraj Batelja. Govorio je o bl. Alojziju Stepincu kao branitelju nemoćnih i zatočenih. Citirajući riječi sv. Pavla koje je uputio kršćanima nazvavši ih “vijenče moj i radosti moja”, mons. Batelja je te riječi primijenio na bl. Alojzija Stepinca koji je “kao dobri pastir sve svoje sile uložio za duše da u njima probudi živu vjeru u Isusa Krista, jer se vodio riječima samoga Krista: Što god ste učinili jednom od ove moje najmanje braće, to ste meni učinili. On je spašavao i Židove i Srbe u II. svjetskom ratu o čemu imamo svjedočanstva 122 preživjela Židova, a na optužbe Srpske pravoslavne Crkve da bi osramotili Stepinca i Katoličku Crkvu kod Hrvata, obilje dokumenata to opovrgava i sve nas čudi odakle tolika drskost da se ne obaziru na činjenice nego se služe klevetama. Pucajući na Stepinčevo srce ne slažu se što smo dobili slobodnu domovinu Hrvatsku”.

“Bl. Alojzija Stepinca ne može se svesti samo na spašavanje Židova i Srba. On je sav svoj svećenički i pastirski život posvetio služenju da se Bog nastani u ljudskim srcima. Okupljao je sirotinju, mlade i studente, oslonjen na Boga koji je za njega izvor i nadahnuće za ono što čini. U srcu mu je bila prisutna briga za obitelj i njezinu svetost. Borio se protiv psovke, pijanstva, osuđivao svađu i uspostavljao bratske odnose među ljudima. Branio je dostojanstvo ljudske osobe. Ljubav prema bližnjemu, prema čovjeku bez obzira kako se zvao. Osobito se brinuo za djecu i za mlade. Nije gledao zvijer u čovjeku, već dijete Božje. Pokrenuo je Caritas u svojoj nadbiskupiji. Skupine i pojedinci nalazili su utočište u Caritasu i po samostanima”, naveo je mons. Batelja te se osvrnuo također na laži kojima su se neprijatelji služili kao da je Alojzije Stepinac prekrštavao kozaračku djecu. Znakovita je blaženikova izjava: “Radujem se što sam osuđen u ime naroda, ali me još više raduje da nisam osuđen u ime Presvetoga Trojstva.” Postulator je nabrajao sve zasluge bl. Alojzija Stepinca među kojima je spomenuo i proštenište Mariju Bistricu koja će, zahvaljujući bl. Alojziju Stepincu, postati moralno središte naroda. Osim toga je dao prvi novčani prilog za Hrvatsku enciklopediju, poticao da se Sveto pismo prevede na hrvatski jezik i izražavao želju da ga svaka obitelj ima, ne kao ukras na polici, već da se ono čita i da se živi po Božjoj riječi. Spomenuo je njegovu zaslugu za tisak, zatim Katoličku akciju u kojoj je djelovalo 66 tisuća organiziranih katolika. “Sve je to ljubav prema bližnjemu. Zauzetost  na vjerskom, kulturnom i narodnom preporodu, jer je bl. Alojzije Stepinac živio od Euharistije i od Riječi Božje.

Misu su slavili mons. Juraj Batelja, vlč. Tomislav Markić, župnik fra Petar Klapež i fra Marinko Vukman, dušobrižnik u HKŽ München. Osvrnuvši se na riječi evanđelja u kojima smo čuli o smrti Ivana Krstitelja, mons. Batelja povezao je Ivana koji stoji pred Herodom i Stepinca pred Titom 4. lipnja 1945. “Stepinac nije podlegao nagovaranju Tita da se osnuje nacionalna Crkva i da se iskaže neposluh Papi.” Završio je riječima: Isti Isus trpi i u tebi. Kad se s Isusom trpi onda biva sve lako.

Mješoviti zbor pod vodstvom s. Nikoline Bilić animirao je misu. Nakon propovijedi izveli su “Svemogući dobri Bože ti nam dade blaženika, vjernog slugu svome stadu, Alojzija mučenika, Alojzija mučenika”. Stihove  je napisao Modesto Borak (OFM Cap), a glazbu B. Novokmet (2018.).

Na kraju mise dr. Claudia Stahl, koja je deset godina istraživala dokumente o kardinalu Alojziju Stepincu naučivši tako i hrvatski jezik, i mons. Batelja predstavili su knjigu kardinala Alojzija Stepinca “Posljednje propovijedi iz sužanjstva”.

“Neka ovo izdanje njegovih posljednjih propovijedi, koje su za života blaženog Alojzija Stepinca bile poznate samo malom krugu slušatelja, u tom smislu djeluju i na današnje čitatelje”, rekla je dr. Stahl.

Župnik fra Petar Klapež zahvalio je postulatoru mons. Batelji, dr. Stahl i nacionalnom ravnatelju dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislavu Markiću.