Ugledna gošća koja je svojim programima i inovativnim metodama u svojih 17 godina rada uspjela smanjiti broj beskućnika u Engleskoj za dvije trećine, objasnila je bit ove inicijative, a to je da problem beskućništva treba rješavati u širem kontekstu. Nije dovoljno samo otvarati nove ustanove za prihvat i smještaj nego stvarati uvjete u društvu kako bi se broj beskućnika sveo na najmanju moguću mjeru. To je moguće, kako je rekla, samo ako zajedno djeluju sve socijalne ustanove i institucije.
Grad Rijeka jedan je od 13 gradova svijeta u kojemu se trenutno provodi spomenuta inicijativa, koju na globalnoj razini koordinira Institut za globalno beskućništvo, a u Hrvatskoj Depaul Hrvatska. Pripremno razdoblje započelo je ove godine u svibnju i traje do 2020. godine, a nakon toga program će se proširiti na još 150 gradova.
Na početku susreta direktorica organizacije Depaul Hrvatska, s. Veronika Mila Popić predstavila je ovu inicijativu istaknuvši kako svaki čovjek ima pravo na dom, te da se ovim programom beskućnicima želi pristupiti cjelovito, ulazeći u bit problema. Pročelnica primorsko-goranskog županijskog Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač navela je kako je potrebno ukloniti predrasude vezane uz beskućnike te objasnila kako se svaki od njih našao u tako teškoj situaciji iz različitih razloga, često ne svojom krivnjom. Pročelnica Odjela riječke gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušanović kazala je da Rijeka ima dva prihvatilišta za beskućnike, jednog pod upravom Grada, a drugog vode članovi franjevačkog svjetovnog reda, no potrebe za zbrinjavanjem su još veće. Mirjana Jančijev iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iznijela je podatke po kojima je u Hrvatskoj krajem 2017. godine djelovalo 14 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike s ukupnim kapacitetom od 400 kreveta, a u njima su bile 493 osobe. Nažalost u desetak županija još uvijek nema nikakve ustanove za zbrinjavanje beskućnika. Uvodne govore zaključili su ravnatelj Riječkog Centra za socijalnu skrb Karlo Balenović te mons. Matija Matičić biskupski vikar Riječke nadbiskupije, koji su potvrdili da su sve spomenute institucije i ustanove spremne zajedno djelovati u ovom značajnom projektu.