Nadbiskup Puljić u središnjem dijelu rekolekcije govorio je o temi „Zahvalno sjećanje na Branimirovu godinu (1979.)“. Prije četrdeset i dvije godine počeo je devetogodišnji hod zahvalnosti vjernika Hrvata za trinaest stoljeća kršćanstva, upravo u Solinu 1975. godine i završio nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici 1984. godine. Zbog toga Solin i Marija Bistrica imaju svoju znakovitost i veliku poruku i za ovo naše vrijeme, kazao je nadbiskup Puljić. Ukazao je kako je Branimirovoj godini prethodio Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) i Hrvatsko proljeće (1970.).

Naglasio je kako je nakon gušenja „Hrvatskog proljeća” zašutjela svaka slobodna riječ, Crkva se tada sabrala i započela govoriti svojim provjerenim načinom kako bi se narod vjerski osvijestio i bolje upoznao svoju povijest i prepoznao vjerničke korijene svoga identiteta. „Kardinal Alojzije Stepinac je 1941. bio planirao obilježiti godišnjicu trinaeststoljetnih prvih veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641.) iz vremena pape Ivana IV., rodom iz Dalmacije (vele iz Zadra). Stepinčeva zamisao morala je biti prekinuta zbog rata. Ali, nije bila zaustavljena. Njegov nasljednik kardinal Franjo Kuharić tridesetak godina kasnije, u vrlo nepovoljnom društveno-političkom sustavu komunističko-ateističke države, razborito i smireno pripremao je narod i Crkvu u Hrvatskoj na velika vjerska okupljanja. Bilo je to mirotvorno „događanje naroda” koji nije tražio oružje, već molio i prebirao zrnca krunice. S vjernom odvjetnicom Marijom u znaku krunice i s krunicom naši su ljudi prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu“, kazao je mons. Puljić. 

Dok danas s povijesne distance od četiri desetljeća razmišljamo o svečanosti Branimirove godine u Rimu i u Ninu, ni izdaleka nije moguće iscrpno i cjelovito prikazati što se tada pred očima naših vjernika dogodilo. Još nikada Hrvati nisu čuli tako snažno vrednovanje svoje narodne i crkvene povijesti. Spominjući sa zahvalnošću „Branimirovu godinu” osjećamo dug zahvalnosti prema svima koji su planirali, organizirali i vodili devetogodišnji program hodočašćenja. Posebice ondašnjim vrijednim pastirima, biskupima i svećenicima, koji su pomogli vjernicima sačuvati odanost i vjernost Crkvi i Petrovu nasljedniku u onim teškim trenucima iskušenja. Nije pretjerano reći kako sadašnja nacionalna suverenost i samostalnost duguje mnogo tim događajima, poručio je šibenskim svećenicima nadbiskup Puljić.