Časopis “Život” pokrenut je 1919. Isusovci su ga prestali objavljivati dolaskom komunista na vlast, a s ponovnim pokretanjem 1971. dobiva današnje ime ”Obnovljeni život”.

Njegov aktualni urednik dr. Tadija Milikić bio je prvi izlagač na svečanom skupu. Ustvrdio da je kako je znanstveni profil časopisa prije svega teološki, a zatim filozofski te ostalih srodnih disciplina koje se tiču kršćanske i katoličke vjere i morala.

“Obnovljeni život” je također, u svojem religioznom, moralnom, kulturnom, znanstvenom i političko-povijesnom kontekstu – poručio je dr. sc. Milikić, nastojao doprinijeti rješavanju središnjih pitanja koja su zaokupljala ljudski duh u njegovom povijesnom hodu, kako na početku 20. stoljeća kroz suočavanje s modernistički pitanjem o odnosu između vere i razuma, tako i sredinom druge polovice istoga stoljeća kroz prihvaćanje središnjeg antropološkog izazova o naravi, pozivu i smislu ljudskoga života. Danas, pak, njegov intelektualni profil posebno potiče dodatak opisnoga naslova časopisa koji glasi „za filozofiju i religijske znanosti”, zaključio je svoje izlaganje urednik.

Skup je pozdravio dr. sc. Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, izrazivši da je časopis „namijenjen svima koji traže zdravu duhovnu hranu”te da je slavljenik kroz svojih sto godina upućivao na dijalog religije s konkretnim idejama i problemima vremena.

Obnovljeni život’ je, upravo po formuli dugovječnosti i dinamičnosti, održavanju osobnih veza i optimizmu, otvarao i otvara čitateljstvu mogućnost da dozna više,  razumije bolje i spozna dublje sebe, ali i svoju vjeru u konkretnosti prostora i vremena u kojem živimo i ideja koje udišemo”, istaknuo je Koprek naglašavajući da je časopis po svojoj tematici jedinstven na našim prostorima.

dr. Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu

Izlagala je i suradnica HKR-a povjesničarka dr. Agneza Szabo, dugogodišnja profesorica kod isusovaca na Jordanovcu. Rekla je da je časopis u novije vrijeme dočekao i preživio velike društvene promjene kao što su “pad Berlinskog zida i ostvarenje samostalne Hrvatske, a svoje početke je imao u vrlo teškim vremenima Kraljevine Jugoslavije.” Kako je naglasila Szabo, već nakon nepunih deset godina od započinjanja rada bilo je vrlo teško, ali časopis se držao strogo svojih linija, nije vrludao i tako je preživio cijelo jugoslavensko razdoblje.

Križevački vladika u miru Nikola Kekić prisustvovao je svečanom skupu uz profesore Fakulteta filozofije religijskih znanosti i Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove

Osim navedenih izlagali su dr. Ivan Šestak i dr. Marijan Steiner s Fakulteta filozofije religijskih znanosti, a svečanost su uveličale Tihana Golubić na flauti i Mirta Lice na harfi.