Sv. Šimi hodočastilo je cijelog dana više tisuća vjernika iz grada, iz zaleđa i s otoka. Tijekom svetkovine slavljeno je pet misa, a osobito je bila posjećena i misa s blagoslovom djece koju je predvodio fra Bojan Rizvan, župnik zadarske župe Srca Isusova, kada su brojni roditelji s djecom ispunili i trg ispred crkve, a ne samo unutrašnjost crkve sv. Šime, nekadašnje bazilike koja svojom unutrašnjom arhitekturom, stupovima i lukovima, pruža osobiti dojam Božjega hrama, i time podsjećajući na susret proroka Šimuna i Svete Obitelji 40. dan od Isusovog rođenja u jeruzalemskom hramu.

„Hramsku svečanost“ susreta sa sv. Šimom istaknuo je i nadbiskup Puljić u propovijedi. „Susret kako ga opisuje evanđelist Luka pokazuje odsjaj ljudske čežnje i hramske svečanosti. Vraća nas u duhu u božićno i bogojavljensko ozračje koje su evanđelisti lijepo prikazali. No, dok u božićnom izvješću pratimo pastire i mudrace s istoka kako idu prema Betlehemu pokloniti se novorođenom kralju, u blagdanskom tekstu o Šimunu, iz Lukina evanđelja, vidimo mladog Mesiju kako pohađa ljude: ide ususret Šimunu i Ani, revnim ‘stanovnicima hra­ma’“, rekao je nadbiskup Puljić, u zahvalnosti sv. Šimi za sav njegov zagovor i zaštitu tijekom burnih povijesnih stoljeća kojima je pomogao brojne osobne i narodne potrebe.

Spomen sv. Šime podsjeća nas na dan otajstvenog susreta Staroga i Novoga zavjeta, kad su se sreli prošlost i budućnost u osobi starca Šimuna i djeteta Isusa te povezali Betlehem i Jeruzalem. Dok je u Betlehemu Isus postao stanovnikom zemlje, u Jeruzalemu gdje ga je Šimun primio u naručje podnijet će muku, umrijeti i uskrsnuti i uzići na nebo. Kličimo zato i radosno pjevajmo: ‘Pravedniče, sveti Šime, častimo ti sveto ime!’“, potaknuo je nadbiskup Puljić, navodeći pripjevni stih iz Himna sv. Šimunu.

„Okupili smo se u svetištu dragog nam Pokrovitelja Šime gdje na povišenom mjestu iza glavnog oltara dva barokna anđela od bronce na rukama nose srebrnu raku s njegovim očuvanim zemnim ostacima. S osobitim poštovanjem slušali smo Lukino izvješće kako Šimun primi u naručje Isusa, blagoslovi ga i reče: „Sad otpuštaš slugu svoga Gospodine“. Mi smo Bogu zahvalni što raka sv. Šimuna čuva njegove svete zemne ostatke. Ona spada među najdragocjenije i najvrijednije izloške hrvatske srednjovjekovne baštine i osjećamo se ponosni što su naši očevi stoljećima odano i pobožno častili svetoga Šimu, prisjećajući se njegovog svečanog susreta s Mesijom u hramu: ‘Poniješe Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu, kao što piše u Zakonu Gospodnjem’“, rekao je mons. Puljić.

Šimun i Ana „u predvečerje i na zalazu svoga zemaljskog hoda kliču od radosti i Bogu zahvaljuju na daru života i milosnog susreta“ s Djetetom koje je Šimun prepoznao da je obećani Mesija. „A Isus kao „mlado sunce s visine“ (Lk 1,78), koji je tek na početku svoga mesijanskoga poslanja, širi ruke i blagoslivlja to dvoje staraca. U tom simboličnom događaju u hramu vidimo ne samo ljepotu liturgijskog čina prikazanja u hramu, već i znakovitost susreta stare i mlade generacije na tom svetom mjestu“, rekao je nadbiskup Puljić.

Potaknuo je puk da zahvali Bogu za svoje bake i djedove, da se sjeti naboranog lica, ljubavi i radosti koje su nam darovali naše bake i djedovi, susreta s njima kada smo kao djeca i mladi bili obogaćeni njihovom mudrošću, u zagrljaju njihove pažnje i brige, jer bake i djedovi često pomažu roditeljima u podizanju njihove djece, odnosno svojih unuka.

Nadbiskup je podsjetio da se već tri desetljeća, od 1991., 1. listopada obilježava kao Međunarodni dan starijih osoba. U tom je duhu i Vijeće HBK za život i obitelj kao temu nedavne sjednice posvetilo starijim osobama, osobito poslanju djedova i baka. „Dok razmišljamo o aktualnosti liturgijskog čina prikazanja djeteta Isusa u hramu, pitamo se koliko su današnji roditelji svjesni da su njihova djeca Božja svojina i vlasništvo koje im je povjereno kao skupocjeno blago? Trude li se današnji očevi i majke primati život iz Božjih ruku te moliti i zahvaljivati Bogu za dar svoje djece? Vode li ih da obiđu djedove i bake kako bi razveselili njihove staračke dane? Idu li skupa sa svojom djecom u hram Gospodnji kako bi tamo s braćom u vjeri molili i pjevali“, potaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao i da je listopad, kad se slavi blagdan sv. Šime, mjesec bogat i bremenit liturgijskim sadržajima. Dan prije Šimunove svetkovine je blagdan Gospe od Krunice. „Naši branitelji s krunicom u ruci i oko vrata borili su se protiv zla, mržnje i uništavanja. U čast Gospe od Ružarija Hrvatska vojska i policija hodočastila je u naše nacionalno Gospino svetište u Mariju Bistricu. Papa Pio V. ustanovio je liturgijski blagdan BDM od Ružarija kao uspomenu na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima kod Lepanta 7. listopada 1571.”

Osim otajstvenog događaja blagdana sv. Šimuna koji nas vodi u Jeruzalem, obilježavamo i Dan naše narodne neovisnosti za koju smo zahvalni Božjoj Providnost. U Gospinom mjesecu, a na svetkovinu osobitog Pokrovitelja Grada Zadra, Svetoga Šime, želimo zahvaliti Gospi i Svetom Šimi za sve što su učinili našem narodu, Gradu i Nadbiskupiji tijekom prošlih stoljeća. Osobito u danima Domovinskog rata kad smo proživljavali pravu kalvariju. Uz njihovu pomoć i zagovor, u znaku krunice prepoznali smo pravu snagu i osvojili slobodu“, poručio je nadbiskup Puljić, istaknuvši da se raskid svih državnopravnih veza s Jugoslavijom dogodio upravo na svetkovinu sv. Šime, 8. listopada 1991.

„Slaveći blagdan svetoga Šimuna spominjemo se brojnih događaja iz naše prošlosti. S vjerom molimo i dalje njegov zagovor i pomoć. Šime je bio i ostao ponos Zadra Grada. U njegove ruke položena je naša nada. Susret s malim Isusom ispunio ga je zano­som i radošću, a Isus ga je obdario mesijanskim darom spasenja i mira“, rekao je mons. Puljić, zaključno uputivši molitvu sv. Šimunu: „Slaveći njegovu nebesku proslavu, molimo: Raduj se, blaženi Šimune, zaštitniče malenih, čuvaru svetoga hrama, uzore svećenika, utjeho i nado starih i bolesnih. Štiti i blagoslovi naše obitelji, očeve i majke da budu vjerni u ljubavi, postojani u molitvi i gorljivi u djelima dobrotvornosti. Neka riječju i primjerom svjedoče vjeru, kako bi mogli uživati obilje Božjeg blagoslova, zdravlja, sloge i mira na zemlji, a u nebu vječno spasenje. Preko Tebe, dragi naš Pokrovitelju, upućujemo staru preporuku i molitvu: Lomi snagu dušmaninu, brani našu Domovinu! Neka Krist, koji je otkupio svijet i čovjeku povjerio zemlju da njome upravlja, blagoslovi sve stanovnike Lijepe naše. Neka blagoslovi osobito one koji vode brigu o njenom prosperitetu, kako bi se ostvarivalo duhovno i materijalno blagostanje u prijateljstvu, bratstvu i ljubavi. Molimo te, naš dragi zaštitniče, čuvaj nas od opasnosti rata, moralnog rasula i zagađenosti okoliša. Obdari odgovorne za opće dobro, kao i sve žitelje naše Domovine duhom istine i ljubavi, kako bi ti vjerno služili i međusobno se poštivali i ljubili. Tebi, zaštitniče malenih, čuvaru svetoga hrama, utjeho i nado svih koji se pripremaju poći s ovoga svijeta, kličemo: Pravedniče, sveti Šimune, slavimo ti sveto ime! Slavimo ti svete kosti, ti nas čuvaj u milosti! Moli za nas“.

Svečeva raka otvorena je u osmini od blagdana kada je moguće izraziti čašćenje pred moćima sv. Šime. Svakoga osmoga u mjesecu u crkvi sv. Šime mons. Josip Lenkić, upravitelj toga svetišta, predvodi misno slavlje u 18 sati s nakanom za zdravlje duše i tijela.