Župa je osnovana 3. travnja 1971. godine, ali kako za novu župu nije nađena potrebna i prikladna lokacija, do javnog osnutka župe trebalo je čekati više godina. Rješenje toga problema počelo se nazirati tek u prvoj polovici 1977. godine kad je pronađen jedan zapušteni objekt, uz kućni broj Gajnice 68, prikladan za adaptaciju u vjersko-pastoralni centar.

Privremenim ugovorom o kupovini toga objekta od 21. svibnja 1977. i kupoprodajnim ugovorom od 12. lipnja između vlasnika toga objekta i zemljišta od 1000 čhv prodavateljice Nade Lučić r. Knežević i njezine majke Matilde Knežević i kupca Ivana Buhina, župnika u Stenjevcu, kupljen je taj objekt, koji se sastojao od štaglja, veličine 18,80 m x 7,40 m, u prizemlju kojega su bili kokošinac, svinjac i razna spremišta, te od štale prigrađene 1941. godine, zidane jednostrukom ciglom, veličine 11,5 x 7,23 m. Tim ugovorom kupac se obvezao kupljeni objekt i nekretnine ograditi betonskim stupovima i žičanom mrežom.
1. srpnja 1977. godine kupljeno zemljište s gospodarskim objektom preneseno je na župu Gajnice, uređen je okoliš, zemljište je ograđeno kako je određeno kupoprodajnim ugovorom, postavljena je žičana ograda i uz nju su posađeni čempresi, a napravljen je most i pristup preko potoka Dubravice na zemljište i k objektu.

Dana 3. rujna 1977. Nadbiskupski duhovni stol odobrio je da titular nove župe – sv. Josip Radnik

U kolovozu 1977. Župno vijeće je predložilo da se župa stavi pod zaštitu sv. Josipa Radnika, a koncem istog mjeseca župnik Buhin predložio je Nadbiskupskom duhovnom stolu (NDS) i granice te župe. Dana 3. rujna iste godine NDS odobrio je da titular nove župe bude sv. Josip Radnik.

Prijava popravka i adaptacije objekta podnesena je Skupštini općine Susedgrad – Sekretarijatu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove 12. listopada 1977. i odobrena je 17. istog mjeseca. Prostorija štale preuređena je za kapelu, gdje će se slaviti misa, a prostorije ispod štaglja za župni stan. NDS je dana 25. studenog 1977. godine u skladu sa Zakonom o javnim poslovima obavijestio Sekretarijat za unutrašnje poslove Zagreb da će se u adaptiranoj prostoriji crkvenog objekta, uz broj Gajnice 68, obavljati redovita vjerska djelatnost i sve što je u vezi s vjerskim djelovanjem.
Kapelicu je blagoslovio kardinal Kuharić 18. prosinca 1977. godine. U novootvorenom centru u Gajnicama misa se slavila u 9, 11 i 18 sati. Prva polnoćka proslavljena je u 22 sata, uz nazočnost velikog broja vjernika. Misu je predvodio župnik Buhin.

Godine 2020. godine župu preuzima današnji župnik Branimir Budinski

U početku ožujka 1978. počela je adaptacija istočnog dijela gospodarskog objekta; u njemu je uređen župni ured, kuhinja, sanitarni čvor i spavaća soba. Uređeni dio tog dijela objekta blagoslovio je 1. svibnja 1978. nadbiskup Kuharić, u nazočnosti svećenika iz susjednih župa i velikog broja vjernika. Od tog dana župni ured župe sv. Josipa Radnika u Gajnicama počeo je uredovati u svojim prostorijama.

Tada je u župi održano i prvo proštenje – proslava blagdana sv. Josipa Radnika i podjeljena prva krizma u novoj župi. U povodu te svečanosti župa je izdala spomen-plaketu – reljef sadašnje i buduće crkve – i značku koju je izradila akademska slikarica Georgina Čovran-Juriša, a u bronci je izradio obrtnik Gašpar Glasnović iz Stenjevca.
Župa sv. Josipa Radnika je osamostaljena na osnovi dekreta NDS od 21. kolovoza 1978. godine Primopredaja župe između ondašnjeg privremenog upravitelja Ivana Buhina, župnika u Stenjevcu, i novoimenovanog upravitelja župe sv. Josipa Radnika Ilije Žugaja izvršena je 6. rujna 1978. Od tog trenutka župa Gajnice razvija se i djeluje potpuno samostalno. Župnik Ilija Žugaj vodio je župu do 2001. godine.

Njegov nasljednik bio je župnik Ivica Mađer. Godine 2006. župu pruzima župnik Ljubomir Vuković do 2019. godina kada u župu dolazi župnik Tomislav Šagud i ostaje godinu dana. 2020. godine župu preuzima današnji župnik Branimir Budinski.

Župa danas

Današnje granice župe utvrđene su stvaranjem nove župe Stenjevec ll. Tako od Aleje grada Bologne na jugu, pa sredinom Trga grada Passignana, istočnim dijelom parka 101. brigade i Čileanskom ulicom prema sjeveru, granica Župe ulazi na područje Medvednice sve do Borčeca. Obroncima Medvednice, granica se pruža prema zapadu preko Bizeka do stare cementare, i opet na jug do Aleje grada Bologne, koja je i južna granica Župe.

Samo naselje Gajnice, nastalo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počela intenzivna gradnja stambenih zgrada. Humanom izgradnjom gdje gotovo svaka zgrada ima svoj park, Gajnice su danas ugodno naselje s puno zelenila i sa svim potrebnim sadržajima. Stara naselja Borčec, Bizek i Gornji Stenjevec sve su manje stara, šire se novom izgradnjom obiteljskih kuća starosjedioca i novonaseljenih stanovnika koji su ovdje našli ugodno mjesto za život.
Sakralni objekti na području granica župe svjedoče o dugoj povijesti vjerničkog života u ovom kraju. Na brdu Bjelčina, nalazi se prvi poznati sakralni lokalitet – Cirkvišće, sa crkvom Svih Svetih, iznad sadašnjeg područja Starih Gajnica. Smatra se da je na tom mjestu bila crkva Svih Svetih (prvo spominjanje 1209).

To je vjerojatno bila župna crkva za Stenjevečko područje, obzirom da se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu spominje prvi put 1334.

Iznad Zelene magistrale, na brdu Pogled, i danas se nalaze ostaci kapele sv. Antuna Padovanskog, sagrađene u drugoj polovici 17. Stoljeća. Uništena je u velikom potresu 1880. godine i nikada nije obnavljana.

Na ovom području nalazi se i nekoliko lijepih izletišta. Spilja Veternica je od 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Svojom duljinom je četvrta po redu spilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu spilju prvi puta svraća 1889. godine Dragutin Gorjanović Kramberger.

Desetak minuta hoda od Veternice nalazi se planinarski dom Glavica, s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli Zagreb i Turopolje, te dalje prema jugu. Na završetku Zelene magistrale, prostire se kraška udolina, ponikva, istog imena: Ponikve, vrlo često pohodište izletnika iz cijelog Zagreba.
U životu župe sv. Josipa Radnika sudjeluje oko 9000 župljana. U župi djeluje zbor Credo koji je prepoznat na festivalima duhovne glazbe i često pozivan tijekom blagdana da animira različita slavlja i u drugim župama Zagrebačke nadbiskupije. Uz spomenuti zbor, u župi također djeluje i Veliki zbor te Dječji zbor Josipov izvor.

Zajednice koje djeluju u župi

Kad govorimo o zajednicama koje djeluju u župi, ne smijemo izostaviti Marijinu legiju čiji članovi redovito posjećuju staračke domove, obitelji, psihijatrijske bolnice Vrapče i Jankomir te druge u potrebi. Od ostalih aktivnosti župe valja spomenuti Caritas te kreativnu grupu Službenice Marijine u kojoj se izrađuju predmeti raznih primjena poput krunica, lančića, naušnica i sl., a novac od prodaje tih predmeta upućen je potrebitima u župi.

Tekst, fotografije i video: zupa-gajnice.hr

Pročitajte prvi dio: Župe Zagrebačke nadbiskupije posvećene sv. Josipu (1/5): Barilovićki Leskovac