„Lička majka od utjehe“ predstavljena u Sisku
Film su predstavili prof. dr. sc. Mijo Korade i autorica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek
Dokumentarni film „Lička majka od utjehe“ predstavili su u srijedu 9. listopada u sisačkom Velikom Kaptolu. prof. dr. sc. Mijo Korade i autorica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, a predstavljanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić i generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.
Film prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Gospićko-senjskoj biskupiji te predstavlja svojevrstan kulturološki putopis kroz istaknuta, ali i pojedina malo poznata marijanska svetišta, među kojima i ona u Oštarijama i Trošmariji. Posebna pozornost u filmu posvećena je i davnim korijenima Like s njenim srednjovjekovnim sjajem te glagoljskim misalima, glagoljskim kamenim natpisima i rekonstrukciji glagoljaškog pjevanja. Projekt je vođen pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije.
Predstavljajući okupljenima cijeli niz filmova o štovanju Bogorodice među Hrvatima dr. Korade rekao je kako je do sada unutar ovog projekta snimljeno njih 11, a koji pokrivaju gotovo cijelu Hrvatsku. U planu je snimiti još minimalno pet takvih filmova da bi se zaokružila tematika, od kojih će neki pokriti i štovanje Bogorodice među Hrvatima van Hrvatske.
„Ono što je karakteristično za naš narod je veliko štovanje Marije i pobožnosti prema njoj kroz minula stoljeća. Marija kršćanstvu daje ljudski oblik kroz lik majke i žene koja nas zagovara i približuje Bogu i ovi filmovi prikazuju upravo to“.
Autorica filma Hrvojka Mihanović-Salopek zahvalila je biskupu koji je podržao taj projekt na njegovom samom početku, kada se još nije znalo što će on sve donijeti i koliki će trag ostaviti, što je vidljivo danas. „Lika, odnosno Gospićko-senjska biskupija ima dosta srodnosti sa Sisačkom biskupijom i Banovinom. Kao što je područje vaše biskupije stradalo od Turaka, tako je stradalo i područje Like. Nama je nepojmljivo kakav je to visoki kulturni rang bio, pogledajte samo crkvu u Gori i pitanje je gdje bi danas bili ti naši krajevi da Turci to nisu sve razorili. Jedan od pokazatelja je i to što su Senj, Kosinj i Modruš odmah nakon pojave Gutenbergova stroja imali svoje glagoljaške tiskare. Zato mi je i bila želja ići u potragu upravo za tom najvrjednijom i malo poznatom srednjovjekovnom Likom koja je, a što je malo poznato bila koljevka glagoljice“, rekla je autorica.
Nakon projekcije goste je pozdravio biskup Košić, zahvalivši autorici na dugogodišnjem trudu u nastojanju i očuvanju naše baštine.