Objavi ovog velikog događaja za Varaždinsku biskupiju, ali i cijelu Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, u Biskupskom ordinarijatu, uz velik broj novinara, nazočili su kanonici Stolnog kaptola Blažene Djevice Marije na Nebo uznesene sa sjedištem u Varaždinu, zatim članovi Zbora savjetnika Varaždinske biskupije, ravnatelj Hrvatskog Caritasa i Hrvatske katoličke mreže mons. Fabijan Svalina i rektor Nadbiskupijskog bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu mr. Anđelko Košćak.

Odluku Svetoga Oca Franje, koji je prihvatio odreknuće mons. Mrzljaka na pastoralnom služenju Varaždinskoj biskupiji i imenovao novoga biskupa ove mjesne Crkve, pročitao je mons. Janusz Błachowiak. U tim se trenucima začuo dugotrajni zvuk zvona varaždinske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo, kao i ostalih crkava u gradu Varaždinu. Vijest je osim u Varaždinu, u podne objavljena i u Rimu, kao i u sjedištu Đakovačko-osječke nadbiskupije.

„Sveti Otac Franjo prihvatio je odreknuće preuzvišenog mons. Josipa Mrzljaka na pastoralnom služenju Varaždinskoj biskupiji te je imenovao biskupom iste biskupije prečasnog Bože Radoša, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije i dosadašnjeg rektora Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu. Izričem svoje čestitke novoizabranom biskupu Boži Radošu i cijeloj Varaždinskoj biskupiji. Također, uime Apostolske nuncijature želim izraziti zahvalnost mons. Mrzljaku za dugogodišnju pastoralnu službu i istovremeno uručiti mu dekret Kongregacije za biskupe kojim ga se imenuje apostolskim administratorom do ređenja novog biskupa i preuzimanja službe“, rekao je mons. Błachowiak.

Nakon službene objave tajnik varaždinskog biskupa vlč. Marko Domiter pročitao je životopis novoimenovanog varaždinskog biskupa. Prečasni kanonik Bože Radoš rođen je 5. rujna 1964. u Crvenicama, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku pa je Bože, nakon što je završio sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Đakovu (1983.), započeo filozofsko-teološki studij u Đakovu, koji je diplomirao 1990. godine, te 29. lipnja iste godine bio zaređen za svećenika tadašnje Đakovačko-srijemske biskupije. Nakon toga, jednu godinu je obnašao službu župnoga vikara u Osijeku te 1991. godine započeo postdiplomski studij duhovne teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i magistrirao 1994. godine na temu „Motivacija za Bogu posvećeni život. Biblijski, teološki i psihološki aspekti“. Potom je nastavio specijalizaciju, ali je 1997. godine bio imenovan na službu duhovnika u đakovačkoj Bogosloviji. Uz to, u Nadbiskupiji obnašao je službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika, a od 2010. je kanonik Đakovačko-osječke nadbiskupije i u više navrata bio je član Prezbiterijalnoga vijeća. Bio je duhovni asistent đakovačke sekcije Udruženja hrvatskih katoličkih liječnika, član uredništva nadbiskupijskoga časopisa „Vjesnik“, a od 2013. godine i član Nadzornog odbora Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima. Predvodio je brojne duhovne vježbe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Austriji, a u više navrata organizirao hodočašća u Svetu zemlju, Italiju, Grčku, Francusku i Poljsku. Na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu predavao je duhovnu teologiju, duhovnost Novoga zavjeta, duhovnost Staroga zavjeta, život i duhovnost prema svetom Pavlu, uvod u kršćansku meditaciju, misiologiju i praksu pastoralnoga vodstva. Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova u kršćanskoj duhovnosti. Dana 28. travnja 2016. imenovan je za rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu, a službu je preuzeo 15. lipnja 2016.Biskupsko ređenje preč. Bože Radoša, kao i njegovo ustoličenje i uvođenje u službu, prema Kodeksu Kanonskog prava, održat će se u roku od četiri mjeseca. Bit će to povijesni događaj, budući da će biti prvo biskupsko ređenje u varaždinskoj katedrali. Naime, oba dosadašnja biskupa, mons. Marko Culej, kao i mons. Josip Mrzljak, biskupsko ređenje imali su u zagrebačkoj prvostolnici.

„Ne znamo još datum. Preč. Bože Radoš je još na svojoj službi u Rimu, a idućih dana je ionako planirao doći na odmor u domovinu, pa će to biti prilika da se nađemo i dogovorimo o samom datumu ređenja, kao i o svemu što je potrebno pripremiti“, kazao je mons. Mrzljak koji je potom pročitao prigodnu čestitku koju je uputio novoimenovanom varaždinskom biskupu.

Biskup Mrzljak je početkom ove godine navršio 75 godina, čime je ujedno navršio kanonsku dob za mirovinu. Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Josipa Mrzljaka, dotadašnjeg zagrebačkog pomoćnog biskupa, za novog varaždinskog biskupa, priopćila je 20. ožujka 2007. godine u Vatikanu Sveta Stolica. Službu varaždinskog biskupa mons. Mrzljak preuzeo je na svečanosti u varaždinskoj katedrali u subotu 31. ožujka 2007. Varaždinska biskupija tako je u 2007. godini, u kojoj je obilježila 10. obljetnicu osnutka, dobila svog drugog biskupa, nakon što je prvi varaždinski biskup, mons. Marko Culej, preminuo nekoliko mjeseci ranije, 19. kolovoza 2006. godine.
Biskup Josip Mrzljak rođen je 19. siječnja 1944. godine u Vukovaru u obitelji Vladimira i Barice rođene Šimecki. Roditelji su mu živjeli u Krašiću, a u Vukovar su doselili jer je otac kao državni službenik dobio namještenje. U vukovarskoj “kristalnoj noći” 12. travnja 1945. godine otac je nestao i vjerojatno je ubijen od komunista kao i mnogi drugi u to vrijeme u Vukovaru. Odmah nakon očevog nestanka Josip se s majkom i sestrom vratio u Krašić. Osmogodišnje školovanje završio je u Krašiću, i to u vrijeme kada je tu kao zatočenik živio zagrebački nadbiskup i kardinal blaženi Alojzije Stepinac. Godine 1959. odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu gdje je maturirao 1963. godine. Studij teologije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika ga je zaredio nadbiskup Franjo Kuharić 16. studenoga 1969. godine. Kao mladomisnik Josip Mrzljak je pastoralno pomagao u više župa, a zatim je bio kapelan u župi sv. Nikole u Koprivnici. Osam je godina bio župnikom u Ozlju, odakle je nekoliko godina upravljao i župom Vrhovac. Godine 1980. imenovan je župnikom u Sesvetskom Kraljevcu, gdje ostaje 18 godina. U ljeto 1998. nadbiskup Josip Bozanić imenovao ga je biskupskim vikarom za svećenike i ravnateljem pastoralnih ureda Nadbiskupskog duhovnog stola, a malo zatim i kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. U toj ga službi zatiče i imenovanje za pomoćnog biskupa zagrebačkog. Za biskupa je zaređen u zagrebačkoj katedrali 6. veljače 1999. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je predsjednik Vijeća HBK za kler i predsjednik Komisije HBK za odnose s državom, a sada je predsjednik Hrvatskoga Caritasa i predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma.