Navedeni projekt vodi prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac u suradnji s ravnateljem Notre Dame-IBM Technology Ethics Laba prof. Nunom Munizom.

Na početku skupa okupljene je pozdravio rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, izrazivši zadovoljstvo što je HKS domaćin rasprave o toj temi, poželjevši sudionicima plodonosnu raspravu, razmjenu mišljenja i nove uvide.

Uvodne pozdrave i svoja kratka promišljanja o utjecaju umjetne inteligencije na učenje, pamćenje i izmjenu povijesnih narativa podijelile su ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti obrazovanja i mladih Dijana Mandić te voditeljica Predstavništva i voditeljica medija Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović.

Publici su se također na početku kratko obratili prof. Muniz i prof. Ćurković Nimac u svojstvu projektnih partnera te ukratko opisali kako je došlo do suradnje i izvijestili o onome što se do sad na projektu napravilo.

Nakon uvodnih pozdrava, studentica sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju i članica Folklornog ansambla „Ivan Goran Kovačić“ Mia Franceković izvela je međimursku popevku „Tica vuga ljepo poje“. Međimurska popevka uvrštena je 2018. na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, a ovom glazbenom točkom željelo se istaknuti bogatstvo kulturnog naslijeđa koje se prenosi generacijama.

U prvi panel o etici umjetne inteligencije svojim kratkim izlaganjem uveo je Nuno Muniz, a Odilon Singbo s Katedre za teologiju HKS-a, Ivana Greguric s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Robert Kopal sa Sveučilišta Effectus raspravljali su o etičkim izazovima umjetne inteligencije, transhumanizmu i o (ne)spremnosti školskih sustava u kontekstu ove teme.

Uslijedio je drugi panel u kojem su sudjelovali Silvana Mandolessi s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu (Belgija), Miguel Cardina sa Sveučilišta u Coimbri (Portugal), Peter Cajka i Atalia Omer sa Sveučilišta Notre Dame (SAD) te Tomislav Anić s HKS-a. Jasna Ćurković Nimac održala je uvodno izlaganje i moderirala raspravu u kojoj se govorilo o načinima na koje umjetna inteligencija (pre)oblikuje proces stvaranja kolektivnog sjećanja. Istaknula se razlika između povijesti i sjećanja, kao i povijesti i kronologije te su znanstvenici izložili svoje uvide o načinima na koje ChatGPT generira podatke o izraelsko-palestinskom sukobu, o ratu u Vijetnamu, Domovinskom ratu u Hrvatskoj itd.

Osim održanih panel rasprava, u srijedu 20. studenoga 2024. skupina stručnjaka započela je s izradom nacrta dokumenta o korištenju ChatGPT-a u području obrazovanja s posebnim naglaskom na sjećanje, konflikte, kolektivnu svijest i prošlost.

Napomenimo ovdje kako je Notre Dame–IBM Technology Ethics Lab ključni element Etičke inicijative Sveučilišta Notre Dame, koja se fokusira na promicanje ljudskih vrijednosti u tehnologiji putem interdisciplinarnog istraživanja u području etike novih tehnologija te kroz projekte nastoji ponuditi praktične modele i primijenjena rješenja s obzirom na implementaciju etike u razvoju tehnologije.