Posebnu godinu posvećenu enciklici koja rješenje ekološkog problema vidi mogućim samo ako se istodobno ostvaruje društvena pravednost i skrb za siromašne, papa Franjo je otvorio u nedjelju 24. svibnja, o 5. obljetnici objavljivanja enciklike. Glas Koncila na naslovnici objavio je i molitvu koju je Sveti Otac ponudio za Posebnu godinu obljetnice „Laudato si’“.

Povratak iz posebnih mjera koje su se provodile radi sprječavanja širenja koronavirusa u normalu neće biti nimalo lagan i za nj se treba izboriti, kaže u redovitome komentaru urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. „Popuštanje opasnosti od širenja epidemije i popuštanje zaštitnih mjera vrlo je izazovan povijesni čas koji zahtijeva vrlo energično, promišljeno i brzo djelovanje za povratak u normalno stanje. Izazov je to za sve osobe i institucije, sve djelatnosti i sve segmente društva, a osobito za sve odgovorne, da se uz respektiranje zaštite zdravlja izbore za što puniji život, za što bogatije djelovanje“, kaže urednik.

Kad je riječ o životu Crkve u Hrvatskoj, pozornost privlače izvještaji s molitvenih komemoracija i zadušnica za žrtve s završetka drugog svjetskog rata i poraća. Obol petoj obljetnici enciklike „Laudato si’“ pape Franje dalo je i Hrvatsko katoličko sveučilište, organiziravši virtualnu međunarodnu konferenciju, na kojoj su se poruke enciklike promatrale u svjetlu krize izazvane koronavirusom.

A problemima koji se svode na pitanje kako oblikovati i pripraviti svijet i društvo nakon korone bavili su se sudionici tiskovne konferencije koja je nedavno održana u Vatikanu.

O nasljeđu komunističkih poratnih odmazda progovara, u redovitome intervjuu, dr. sc. Zlatko Begonja, povjesničar sa Sveučilišta u Zadru. „Za opravdanje zločinačkih postupaka u poratnom razdoblju dovoljno je koristiti se pojmom antifašizma. Međutim, važno je naglasiti i to da je partizanski pokret bio zapravo alatom za provedbu revolucionarnoga procesa pa se takav antifašizam ne može promatrati bez toga. Odatle slijede pitanja zagovarateljima čistoće partizanskoga pokreta natkriljenoga antifašizmom: Gdje su i zašto zagubili uporabu oznake revolucionarnoga karaktera toga pokreta? Je li po njima i revolucionarno postupanje moguće podvesti pod nazivnik antifašizma?“, rekao je među ostalim dr. Begonja.

Reportaža iz triju župa Kupske doline – Brod na Kupi, Turke i Kuželj – u Riječkoj nadbiskupiji „drže“ srednje dvije stranice novoga broja Glasa Koncila, baš kao što tri župe povezuje osoba župnika Josipa Tomića. Probleme, ali i nade toga goranskoga kraja sažima naslov reportaže: „Doći će vrijeme kad će ovdje biti raj“. „I kad je teško i kada griješe, Bog ne napušta svoje“, zajednički je nazivnik niza tekstova u rubrici „Mladi mladima“. Tekstovi nadahnuće nalaze u korona-krizi, u kojoj vide poticaj za dublju vjeru, za solidarnost i za veći angažman upravo – mladih.

U nizu priloga koje donosi novi broj Glasa Koncila ističe se susret s dr. sc. Tadom Jurićem s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta koji je naglasak u svojem znanstvenom radu stavio na fenomene iseljavanja i demografije. Već sama novinarska oprema priloga govori o njegovom sadržaju. Tako se u nadnaslovu postavlja pitanje: „Što učiniti da München ne postane četvrti ‘najveći hrvatski grad’?“; a izdvojeni tekst u kojemu sugovornik predlaže konkretne mjere nosi naslov: „Bez dijaspore nije moguća obnova hrvatskoga društva“.

„Hrvatski se narod prvi put ima priliku upoznati s jednom od najvećih bosonogih karmelićanka i mističarka XX. stoljeća sv. Maravillas od Isusa.“ Tako započinje tekst koji prikazuje život, djelo i poruke velike španjolske mističarke i osnivačice brojnih karmela. Povod pisanja priloga jest objavljivanje knjige „Ako mu dopustiš“ u nakladi Glasa Koncila. Novi broj Glasa Koncila donosi i drugi dio svojevrsnog svetopisamskog vodiča kroz vazmeno vrijeme „Uskrsno Tijelo Kristovo“ koji potpisuje svećenik i redovnik isusovac dr. Niko Bilić.

Među najveće junake koronakrize svakako spadaju oni koji donose Boga i nadu na mjesta najveće ljudske patnje. Tako Glas Koncila prenosi dio iskustava tima od tridesetak svećenika, đakona i pastoralnih suradnika koji je ustanovila Nadbiskupija München-Freising kako bi, opskrbljeni „većim brojem setova zaštitne opreme“, „u bilo koje vrijeme mogli doći u svaki dio nadbiskupije: u bolnice, klinike, hospicije, staračke domove, ali i obiteljske kuće i stanove pružiti duhovnu skrb i pomoć oboljelima“.

Novi broj Glasa Koncila donosi i susret s Filipom Vujicom, voditeljom seoskoga obiteljskoga gospodarstva u Cisti Velikoj.

Tu je i predstavljanje projekta španjolskog redatelja filmova s vjerskom tematikom Juana Manuela Cotela, koji je za vrijeme stroge karantene u Španjolskoj shvatio da će ovogodišnji prvopričesnici biti zakinuti za kvalitetnu pripravu. Očito si je dao truda, jer je, u sklopu projekta koji nosi naziv „Katekvizam“, snimio 40 kratkih videokateheza. Kateheze se prevode i na hrvatski.