Znanstveni skup organizirali su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar „Don Frane Bulić“, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest i Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima.

U 181 godini postojanja Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, don Filip Lukas bio je njezinim najdugovječnijim predsjednikom. Godine 1928., mjesec dana prije atentata na Stjepana Radića, izabran je za predsjednika Matice hrvatske, a na toj je dužnosti ostao sve do 1945. Kao teolog, geograf i povjesničar, iza sebe je ostavio 12 stručnih knjiga, nekoliko geografskih atlasa, a posebno je zaslužan za isticanje geopolitike kao zasebnog područja znanosti, rekao je između ostalog, u pozdravnom govoru na skupu o don Lukasu predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

„Od iznimnog je značaja što je upravo don Lucas 1936. inicirao osnivanje Matičinih ogranaka koji su se tada nazivali pododborima. Danas svi znamo, koliko je za hrvatsku znanost i kulturu važno da ogranci ne budu zagrebačkocentrični te koliko su ogranci bili važni prije Drugog svjetskog rata i u vrijeme Hrvatskoga proljeća, ali i koliko su nam danas važni. Te daleke 1936. don Lukasov je potez bio neočekivan i vizionarski”, rekao je na skupu predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Na znanstvenom skupu o don Lukasu govorio je i rektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu vlč. Marko Đurin. „Don Filip je posljednjih devet godina svoga života proveo u Rimu u Zavodu svetoga Jeronima. Došao je kao osuđenik koji se spasio od smrti. U Rimu je i umro i Bogu hvala da smo prije dvije godine, ako se ne varam, uspjeli prenijeti njegovo tijelo u Domovinu, u Kaštel Stari, tamo gdje se rodio i gdje je htio biti pokopan. Nadam se da smo na taj način ispravili još jednu nepravdu koja mu je bila nanesena”, poručio je na skupu vlč. Marko Đurin.

Don Lucas 1928. pokrenuo je časopis „Hrvatska revija” otvoren lijevim i desnim intelektualcima u čijem prvom broju 35-godišnji Miroslav Krleža objavljuje svoju poznatu dramu “U Agoniji”. O značaju toga časopisa u svom je predavanju „Filip Lukas i emigrantska Hrvatska revija” govorio potpredsjednik Matice hrvatske dr. sc. Mario Jareb.

„On je ogledalo njegovih težnji da to bude jedno opće hrvatsko glasilo koje će okupljati sve Hrvate. Nije čudo da je don Filip Lukas u toj Hrvatskoj reviji vidio takvo glasilo i od prvog broja bio posvećen suradnji u njemu. Već u prvome broju časopisa don Lucas se javlja s člankom: ‘Postoji li jugoslavenska kultura koji je po svom sadržaju zapravo nastavak njegovoga bavljenja pitanjima kulture, identiteta i geopolitike, to jest, onim pitanjima koja su brinula ne samo hrvatske migrante već i međuratne generacije koje su djelovale u nekadašnjoj Jugoslaviji. Dakle, pitanje posebnosti hrvatskoga naroda, samosvojnosti hrvatske kulture i hrvatskoga jezika”, objasnio je na skupu dr. sc. Mario Jareb.

Dr. sc. Igor Vranić u izlaganju „Hibridnost nacije u misli Filipa Lukasa” istaknuo je kako je don Lukas prihvaćao fašizam i nacizam kao manje zlo u borbi s komunizmom, ali nije prihvaćao njihovu ideologiju. „Lukasov nacionalizam bio je inspiriran različitim inozemnim utjecajima koji su se miješali s lokanim političkim tradicijama” kazao je dr. Vranić pa naglasio da Lukas nikad pobliže ne opisuje kako bi izgledalo idealno državno uređenje, ali naznačuje da bi u njemu trebala vladati manjina, antipopulistički, kao autentični predstavnik narodne volje, a ponekad i protivno narodnoj volji, ako je to u interesu naroda, smatrao je don Lucas.

Kada je 1945. napustio Hrvatsku, don Lukasa komunističke vlasti osuđuju ga na smrt, a presudu je 2017. poništio Županijski sud u Zagrebu. O ništenosti presude don Lukasu na skupu je u izlaganju „Komunistička presuda Filipu Lukasu i i njezino poništenje” govorio sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić. „U odnosu na činjenični opis djela za koje je Filip Lukas optužen i osuđen, ističe se da nakon počinjenja kaznenog djela i konkretno opisane radnje Filipa Lukasa ne predstavljaju radnje počinjenja djela propisane sadašnjim kaznenim zakonodavstvom Republike Hrvatske”, iskaknuo je sudac Turudić.

Cilj dvodnevnog znanstvenog skupa je objaviti zbornik radova u čast životu i djelu don Lucasa 2024. i tako dati tek skromni doprinos boljem poznavanju života i rada jednog od zaboravljenih i osporavanih hrvatskih velikana, složili su se organizatori znanstvenog skupa.