Rim, (IKA) – Talijanski ekonomsko-financijski dnevnik „Il sole 24 ore” 7. rujna donosi razgovor s papom Franjom u kojem ističe kako se novac zarađuje radom, što stvara dostojanstvo i daljnju mogućnost zapošljavanja. Isključiva težnja za dobitkom ne jamči više opstanak poduzeća. Potrebni su učenje vrednotama i etika prijateljstva s ljudima, ističe Papa te upozorava na opasnost gospodarstva koje ubija, jer čovjek nije više u središtu vlastitih dinamičnosti. Potrebno se boriti, primjećuje Papa, da se u središte ponovno stave obitelji, osobe.
Odgovorno upravljanje gospodarstvom i financijama, sudjelovanje u stvorenom bogatstvu, društvena odgovornost, jednakost u plaći za isti rad između muškaraca i žena, usklađivanje radnog vremena s obiteljskim obavezama na načina da ovaj potonji ne trpi, stvaranje novih radnih mjesta, poštovanje okoliša, prihvat izbjeglica: sve su to važni elementi koji održavaju živom dimenziju poduzeća kao zajednice, navodi Papa u razgovoru s novinarom dnevnika Il sole 24 ore. Ističe važnost zajedničkog rada na izgrađivanju općeg dobra i novog humanizma rada, promicanje rada koji će poštovati dostojanstvo osobe gdje se neće gledati samo na profit i zahtjeve proizvodnje već promicati dostojanstven život sa sviješću da dobro ljudi i dobro poduzeća idu ruku pod ruku. Poduzeća, ističe Sveti Otac, mogu dati snažni doprinos tome da rad sačuva svoje dostojanstvo prepoznavajući da je čovjek najvažniji resurs svakog poduzeća, radeći na izgrađivanju općeg dobra i posvećujući pažnju siromašnima.
Ljudi nemaju svijesti o zajedničkom porijeklu ni o pripadnosti zajedničkim korijenima čovječanstva kao ni o zajednički izgrađivanoj budućnosti. Takva svijest omogućila bi razvoj novih uvjerenja, novih stajališta i načina života. Etikom prijateljstva među ljudima prevladava se plošno razlikovanje stvarnosti usmjerenih isključivo na zaradu od onih koje nisu prožete ekskluzivnim mehanizmima zarade, prepuštajući više prostora djelatnostima takozvanog trećeg sektora. Suvremena ekonomija ubija, jer nije više središte čovjek već novac. Zarađivati je postao primarni i jedini cilj, upozorava Papa te primjećuje kako se stvaraju strukture siromaštva, ropstva i odbacivanja. Sve to nije slučajno. Iza toga stoji pogrešno uvjerenje da se novcem može sve. Pravi se novac postiže radom. Rad daje čovjeku dostojanstvo, a ne novac. Nezaposlenost je posljedica gospodarskog sustava, koji nije više sposoban stvarati radna mjesta, jer je u središe postavio idol novca.
Osoba koja uzdržava samu sebe i svoju obitelj vlastitim radom razvija svoje dostojanstvo, rad stvara dostojanstvo, kad potpore nisu vezane uz precizan cilj zapošljavanja i stvaranja novih radnih mjesta, stvaraju podložnost i neodgovornost. Papa upozorava na potrebnu pozornost prema konkretnoj osobi, a to znači dati svakome ono što mu pripada, te ističe potrebu razvoja solidarnosti i stvaranja gospodarskog poretka koji će posvetiti više pozornosti siromasima i nastojati smanjiti nejednakosti i neravnopravnosti. Potrebna je genijalna odvažnost kreativnosti, poručio je Papa.
Zdravo gospodarstvo uvijek je usko povezano sa značenjem proizvoda, a gospodarsko djelovanje uvijek je etički čin. Treba povezati djelovanje s odgovornošću, pravdu s dobitkom, proizvodnju s bogatstvom, posao s poštovanjem okoliša, upozorava Papa, svjestan da je potrebno mnogo vremena i rada za razvoj ekološke dimenzije, jer sama dobit ne jamči opstanak poduzeća te poduzetnici moraju poslušati glas siromaha. Potrebno je stoga ne samo tehničko obnavljanje već i formacija vrednota kao što su solidarnost, etika, pravda, dostojanstvo i uzdržavanje, jer se jedino na taj način, tvrdi Papa, obogaćuju ideje i postiže radni uspjeh.
Osvrnuvši se i na migrante, Sveti Otac primijetio je da oni, kada se kreću, plaše osobito narode koji žive u blagostanju. Nema mirne budućnosti za čovječanstvo osim u prihvaćanju različitosti, solidarnosti i razmišljanja o čovječanstvu kao jednoj obitelji. Migranti su danas veliki izazov za sve. Ono što oni prolaze trebamo proživljavati s njima, ne smijemo se bojati dijeliti to s njima i živjeti u nadi. Oni koji dolaze u našu zemlju, i mi koji im izlazimo u susret kako bismo ih razumjeli, shvatili njihovu kulturu i jezik, ne smijemo zanemariti trenutačni kontekst. Takav je odnos jasan znak da svijet i Crkva nastoje biti otvoreni, da uključuju i prihvaćaju, da je Crkva majka koja grli sve na zajedničkom putu. Migranti moraju poštovati kulturu i zakone zemlje koja ih je primila kako bi se na taj način uz potrebnu pomoć uključili u društvo i nadvladavali sve strahove i tjeskobe, zaključio je papa Franjo.