Rijeka, (IKA) – Svećenici Riječke nadbiskupije okupili su se 17. rujna u Velikoj dvorani Teologije u Rijeci na susretu na kojemu im je predstavljen Pastoralni plan i program te kalendar za Godinu duhovnih zvanja koja je započela u Riječkoj nadbiskupiji. Riječki nadbiskup Ivan Devčić potaknuo je svećenike da primjerom i djelovanjem nastoje učiniti sve kako bi bilo više duhovnih zvanja. „Nedostatak zvanja je znak vremena i poziv da se još više potrudimo po tom pitanju”, rekao je nadbiskup. Svećenike je uputio da se pobrinu za svoje nasljednike, odnosno da u župama u kojima služe potiču mlade da prepoznaju i odgovore na Božji poziv. „Molitva i rad s mladima te poniznost i skromnost, ključ su uspjeha na tom planu”, rekao je. Podsjetio je kako Riječka nadbiskupija oskudijeva zvanjima koja dolaze iz župa i tradicionalnim putevima. „Srećom, Bog providi pa zvanja dolaze na druge načine i iz drugih sredina”, rekao je riječki nadbiskup.
Podsjetio je i kako je ovo vrijeme teško za Crkvu koja je opterećena pedofilskim skandalima i zločinima. „Nažalost zbog takvih slučajeva ljaga pada na sve svećenike. Kod mnogih ljudi stvara se negativno raspoloženje prema svećeničkom pozivu pa ponekad i roditelji mogu biti prepreka nečijem zvanju. U tom smislu trebamo raditi i s roditeljima mogućih kandidata, da im ukažemo na svetost i uzvišenost poziva”, rekao je nadbiskup Devčić.
Biskupski vikar za pastoral mons. Matija Matičić predstavio je tiskano izdanje Nadbiskupijskog kalendara u kojemu je uz nadbiskupovo pismo objavljen i pastoralni plan i program, odnosno aktivnosti i prijedlozi djelovanja u ovoj pastoralnoj godini. „Važno je reći da ne govorimo o krizi zvanja nego o krizi odaziva. To znači da je potrebno pomoći mladim ljudima da se odazovu na poziv koji dolazi od Boga, da ga prepoznaju i poslušaju”, rekao je mons. Matičić. Nadbiskupijski kalendar donosi pregled najvažnijih događanja, posebno onih na nadbiskupijskoj razini, ali i prijedloge za djelovanje na dekanatskoj i župnoj razini. U Godini duhovnih zvanja posebnu će ulogu imati bogoslovno sjemenište Ivan Pavao II. Poglavari i pitomci sjemeništa spremni su posjećivati i svjedočiti po župama jednako kao i primati skupine ministranata i mlade koji se žele upoznati sa životom u sjemeništu.
U drugome djelu susreta svi su svećenici bili pozvani iznijeti svoja promišljanja i prijedloge. Generalni vikar mons. mr. Emil Svažić primijetio je kako se i u Hrvatskoj počeo ostvarivati trend već prisutan u drugim zemljama Europe, da svećenička zvanja ne dolaze iz tzv. malog sjemeništa u koje odlaze srednjoškolci, nego se javljaju tek kasnije u studenskoj dobi ili čak nakon završenog fakulteta. „Sve je manje svećeničkih kandidata u malim sjemeništima, ali mislim da ne treba odustati od tog modela. Tu je svakako nužan rad s osnovnoškolcima, posebno ministrantima koji pruža priliku da ih ipak pokušamo usmjeriti tim putem”, rekao je mr. Svažić. Svećenici su nakon toga iznijeli primjere rada s ministrantima, istaknuvši kako je nužan pojedinačni pristup djetetu kod kojega se prepozna želja i mogućnost da odgovori Božjem pozivu.
U raspravi su svećenici istaknuli potrebu međusobnog zajedništva kao i zajedništva pri đakonskim i svećeničkim ređenjima te mladim misama. To su sve odlične prigode da župnici dovedu i mlade iz svojih župa kako bi mogli iz prve ruke iskusiti takva slavlja, rečeno je na susretu.