Akademiju su organizirali Postulatura blaženog Alojzija Stepinca i Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu. U prvom dijelu programa „Glasnik bl. Alojzija Stepinca – Godišnjak 2018.“ predstavio je rektor zagrebačke bogoslovije mr. Anđelko Košćak. Spomenuo je kako je od izlaženja prvoga broja Glasnika, potom Godišnjaka prošlo 25 godina te je uredniku svih brojeva, postulatoru kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Jurju Batelji čestitao na tom jubileju.

Za odgovor na pitanje „koja je svrha Glasnika odnosno Godišnjaka?“ mr. Košćak uputio je na urednikove riječi „biti svjetlo na putu našeg svagdašnjeg života u ovoj 2019. godini“.

Na početku Godišnjaka, s jasnom namjerom, nalazi se molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, potom fotografija s primanja u molitvenu zajednicu Bl. Alojzija Stepinca u župi Svibovec kod Varaždinskih Toplica te upute kako se uključiti odnosno osnovati zajednicu kojih diljem Hrvatske ima pedesetak te ukupno oko 6500 članova. Time se jasno vjernicima pruža izvrstan put upoznavanja života i svetosti bl. Stepinca i način kako svi zajedno možemo pridonijeti i pomoći oko blaženikove kanonizacije – zajedničkom i redovitom molitvom, širenjem poruka i istine o bl. Stepincu, rekao je mr. Košćak. Od tekstova koji su objavljeni u Godišnjaku istaknuo je i prikaz euharistijskog kongresa održanog u Dubrovniku 1909. godine, osvrte na proslavu Stepinčeva 2018. godine diljem domovine, ali i u iseljeništvu, kao i osvrte na hodočašća pojedinih (nad)biskupija u Krašić i zagrebačku katedralu o 20. obljetnici od proglašenja blaženim Alojzija Stepinca i njegove 120. obljetnice rođenja. Posvijestio je kako se „Glasnik neprestano zauzima, prati i diže glas za sve nepravedno osuđene, pogubljene, nestale, za sve one koji su poradi svojih čisto vjerskih – kršćanskih i domoljubnih uvjerenja, najčešće bez suda i presude ‘nestali u mraku bezbožnoga komunizma’“.

U drugom dijelu akademije mons. Batelja predstavio je knjigu „Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u II. svjetskom ratu“. „Niti jednu tvrdnju nisam napisao, a da za nju nisam imao potvrdu, dokument bilo iz crkvenih, državnih, partijskih, udbinih ili arhiva međunarodnih organizacija. Ono što sam istražio ostavit ću u arhivu da Crkva i narod imaju na raspolaganju i mogu njime okoristiti“, pojasnio je mons. Batelja.

Uz samu knjigu podsjetio je kako su Nijemci gotovo sve svećenike u Sloveniji pohapsili, stavili u logore, a jedan dio kamionima preko Sutle prebacili u Hrvatsko zagorje od kud su došli u Zagreb. Neki su u Zagreb dolazili i organiziranim vlakovima. Nadbiskup ih je gotovo sve zbrinuo. Spomenuo je i kako je 20.000 Slovenaca prebačeno preko granice.

„Nadbiskup Stepinac se putem Caritasa brinuo i zbrinuo sve prognane Slovence. Imamo lijepi broj zahvala slovenskih vjernika i svećenika koji su vidjeli nadbiskupovu blizinu“, istaknuo je mons. Batelja.

Među svećenicima koje je nadbiskup Stepinac zbrinuo bilo je 95 redovnika različitih družbi te 438 biskupijskih svećenika, među kojima najviše iz Mariborske biskupije. Spomenuo je i slovenske svećenike koji su ubijeni na području Hrvatske.

„Čitajući ovu knjigu, može se doći do sigurnosti o blaženiku, te rasti u ljubavi prema Bogu i bližnjemu u ponosu što ste dio Stepinčeve duhovne baštine“, rekao je mons. Batelja.

Uz knjigu je zanimljivo spomenuti kako su predgovor potpisali biskupi Mariborske metropolije: mariborski nadbiskup Alojzije Cvikl, celjski biskup Stanislav Lipovšek i soboški biskup Peter Štumpf. Oni ističu kako „nadbiskup Stepinac nije bio samo prijatelj, već i spasitelj prognanih slovenskih svećenika, te drugih bjegunaca i patnika u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Objavljeni dokumenti i posebno svjedočanstva svećenika i redovnika – prognanika – rječito svjedoče da su u zagrebačkom nadbiskupu Stepincu uistinu susreli Isusa Krista, Dobrog Pastira i Milosrdnog Samarijanca. Mi slovenski biskupi zahvalni smo autoru da je u knjizi osvježio korijene dubokog prijateljstva i Stepinčeve povezanosti sa Slovencima i sa slovenskim svećenicima“.

Okupljenima se obratila i prof. Esther Gitman koja je izradila radost da spada među one povjesničare koji su imali prilike pregledati dokumente i tako upoznati Stepinca. „Kad sam ušla u dokumente za mene je to bio kao izvor ‘svježe vode’“, rekla je. Podsjetila je kako je Stepinac rekao da će jednoga dana ljudi moći iz dokumenata saznati istinu.

U glazbenom dijelu nastupili su Tamburaški orkestar, Oktet i Zbor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Višeslav Foretić (bogoslov III. godine) recitirao je pjesmu „Anđeo u katedrali“ Vinka Nikolića, a program su vodili Toni Svitlanović (bogoslov IV. godine) i Leon Fogadić (bogoslov I. godine).

Uz mnoštvo blaženikovih štovatelja na akademiji su bili umirovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski i hvarski biskup Petar Palić.