Predsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na početku predstavljanja uputio je govor u kojem je spomenuo da je od svojih početaka hrvatska državnost „bila tijesno povezana s kršćanskom vjerom, a hrvatski je narod svoje mjesto među europskim narodima gradio u zajedništvu s Petrovim nasljednikom“. „Naši su vladari u poveljama zazivali Kristovo ime, a naše su majke na čelima svoje djece činile znak križa. Tako je vjera prožimala i javni život naroda i skrovitost obiteljskoga doma. Na tim je temeljima rasla baština koja nas i danas povezuje i obvezuje“, pojasnio je.

Nadbiskup Kutleša u govoru se prisjetio svetkovine Presvetoga Srca Isusova, 27. lipnja 2025, kada su hrvatski narod i domovina bili posvećeni Božanskomu Srcu Isusovu, mise zahvalnice u Tomislavgradu 5. srpnja 2025. u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, međunarodnog simpozija o Splitskim crkvenim saborima, izložbi te Vjeronaučne olimpijade. Posebno je istaknuo nacionalno hodočašće u Rim.

„Ti su susreti bili snažni i dirljivi. No i najdragocjenija iskustva s vremenom mogu izblijedjeti ako ih ne sačuvamo i ne prenesemo drugima. Upravo je zato ova monografija važna. Ona čuva sjećanje, ali nas ujedno potiče da razumijemo što nam je povjereno i što smo pozvani predati budućim naraštajima. Nije namijenjena samo nama koji smo sudjelovali u jubilejskim događajima, nego i onima koji dolaze poslije nas, kako bi znali kojim su putem išli njihovi očevi i majke te iz njihove vjere crpili snagu za vlastiti život“, poručio je.

Spominjući primjer bl. Alojzija Stepinca, predsjednik HBK-a je rekao: „Njegovo nam svjedočanstvo trajno doziva u svijest da se vjernost ne dokazuje samo riječima, nego ponajprije životom: postojanošću u kušnjama, ljubavlju prema Crkvi i narodu te spremnošću da se istina i dostojanstvo svakoga čovjeka brane i onda kada to zahtijeva žrtvu“.

„Neka nas ova monografija podsjeća na korijene iz kojih smo izrasli i na odgovornost koju nosimo za budućnost. Neka nam pomogne da primljenu baštinu čuvamo i da je živimo, kako bismo je budućim naraštajima predali obogaćenu vlastitim svjedočanstvom vjere, nade i ljubavi“, zaključio je.

U ime nakladnika govorio je glavni urednik Glasa Koncila i član Uredničkoga vijeća monografije Branimir Stanić. Naglasio je da se čini da se u sveopćem crkvenom jubileju uključio i „spomen na ključne godine iz prvih stoljeća naše domovinske i crkvene povijesti“. „Također, jedini smo narod koji je s jubilejom povezao sve relevantne državne, kulturne i društvene ustanove u domovini, tako da bi se gotovo moglo govoriti o hrvatskom jubilejskom pokretu“, rekao je.

Stanić je iznio da su Hrvati, uz Irce, jedini narod koji se u Svetoj godini posvetio Presvetom Srcu Isusovu. Među ostalim je posebno istaknuo da je hrvatski narod jedini kojega je, u sklopu Jubileja 2025., u audijenciju primio papa Lav XIV. i jedini koji je na narodnom jeziku na Trgu svetoga Petra imao misu koju su izravno prenosili vatikanski mediji.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u govoru je ustvrdila da monografija ostaje trajni podsjetnik na znanstveni, kulturni, duhovni i obrazovni rad koji je tijekom 2025. povezao Crkvu i brojne kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove.

U predstavljanju su sudjelovali i kipar akademik Kuzma Kovačić, prvak hrvatskoga glumišta Joško Ševo, učenici iz pobjedničke ekipe Vjeronaučne olimpijade te Oratorijski zbor Crkve sv. Marka u Zagrebu Cantores sancti Marci.

Predstavljanju su nazočili zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Leopoldo Girelli i većina hrvatskih nad/biskupa.

Program je moderirala glavna urednica Hrvatske katoličke mreže Diana Tikvić.

Nova monografija nastala je kao plod nacionalnih jubilejskih događanja Svete godine 2025. Riječ je o reprezentativnom izdanju koje u riječi i slici na više od 300 stranica donosi pregled događaja koji su okupili hrvatski narod uz važan jubilej.

„Monografija koju otvaramo čuva svjedočanstva o tome kako smo tu obljetnicu proživjeli u Jubilejskoj godini 2025. Njezine stranice povezuju molitvu i znanstveno istraživanje, hodočasničke susrete i kulturna ostvarenja, svečanost zajedničkoga slavlja i ozbiljnost pastirske riječi. Među fotografijama mnoštva razabiru se pojedinačna lica. Iza svakoga od njih stoji osobna povijest, obitelj, zavičaj, neka zahvalnost ili prošnja“, zapisao je u predgovoru predsjednik HBK-a.

U monografiji „1100 godina od splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskoga Kraljevstva. Spomen na nacionalna jubilejska događanja Svete godine 2025.“, čiji je izdavač Hrvatska biskupska konferencija, a nakladnik Glas Koncila, skupljeni su događaji koji svjedoče kako je proslavljeno jedanaest stoljeća povijesne i crkvene baštine.

Posebna poglavlja posvećena su hrvatskom nacionalnom hodočašću u Rim i susretu s papom Lavom XIV., svečanomu euharistijskomu slavlju u Tomislavgradu, posveti hrvatskoga naroda i domovine Presvetomu Srcu Isusovu, međunarodnom znanstvenom simpoziju o početcima Hrvatskoga Kraljevstva i splitskim crkvenim saborima u Splitu, Vjeronaučnoj olimpijadi, jubilejskim kulturnim programima te bl. Alojziju Stepincu kao začetniku i zaštitniku velikih hrvatskih jubileja.

Prvih šest poglavlja knjige vodi kroz događaje uglavnom fotografijom i kraćim tekstovima, dok posljednje poglavlje „Jubilej je progovarao nadom“ donosi izvorne dokumente, propovijedi, govore i poruke, pa knjiga ima i trajnu arhivsku vrijednost.