„Pariškim sporazumom od 12. prosinca 2015. godine međunarodna zajednica postala je svjesna hitnosti i potrebe za zajedničkim odgovorom kako bi pomogla izgradnju zajedničke kuće. Međutim, četiri godine nakon toga povijesnog sporazuma, možemo vidjeti da su obveze koje su preuzele države još uvijek nejasne i daleko od postizanja postavljenih ciljeva“, upozorio je Papa.

Uz tolike inicijative ne samo vlada, nego i civilnog društva, Papa je upitao postoji li stvarna politička volja za izdvajanjem većih ljudskih, financijskih i tehnoloških resursa kako bi se ublažili negativni učinci klimatskih promjena i pomoglo najsiromašnije i najugroženije stanovništvo, koje najviše trpi.

Premda situacija nije dobra i planet pati, Papa je istaknuo da se još uvijek može djelovati te je pozvao na njegovanje cjelovitog ljudskog razvoja kako bi se osigurao bolji život budućim generacijama.

Sudionicima summita o klimi Papa je poručio kako bi želio da tri ključne riječi – poštenje, hrabrost i odgovornost budu u središtu njihova rada.