Dosadašnji Tajni arhiv, koji je kao takav poznat više od 400 godina, je institucija koja čuva dokumentarnu baštinu dragocjenu za Katoličku Crkvu kao i za univerzalnu znanost i kulturu, prenosi nedjelja.ba. Jedno od najvažnijih i najpoznatijih povijesnih istraživačkih središta u svijetu neće promijeniti identitet, strukturu i misiju. U motu propriju Sveti Otac obrazlaže da je latinski pojam secretum ukazivao kako je ta institucija, osnovana 1612. po nalogu pape Pavla V., nije ništa drugo nego privatni, zasebni, povjerljivi arhiv rimskoga biskupa.

„Sve dok je tijesna veza latinskog jezika i jezika koji iz njega proizlaze bila čvrsta, nije bilo potrebe objasniti ili čak pravdati naslov Archivum secretum. Ali, s progresivnim semantičkim promjenama koje su se dogodile u modernim jezicima i kulturama i socijalnoj osjetljivosti različitih naroda, izraz secretum u usporedbi s vatikanskim arhivom stvorio je nesporazume i dvosmislene, čak negativne nijanse“, pojasnio je Papa te poručio kako novo ime ističe blisku vezu između Svete Stolice i Arhiva te podcrtava neposrednu ovisnost o Svetome Ocu.

Vatikanski apostolski arhiv proteže se na 85 km polica smještenih na dva kata a dokumentarna baština koju čuva obuhvaća kronološki raspon od oko 12 stoljeća, od osmoga do dvadesetoga. Svake godine ga posjeti oko 1500 znanstvenika iz oko 60 zemalja.