Slavlje Vazmenoga bdjenja, koje je vrhunac i središte Svetoga trodnevlja, započelo je Službom svjetla iz koje je, uvažavajući i poštujući Odluke Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata u vrijeme širenja bolesti Covid-19, ispušteno paljenje i blagoslov ognja te procesija.

Nakon što je zapaljena uskrsna svijeća i otpjevan Hvalospjev, uslijedila je Služba riječi kojom se prikazuje povijesti spasenja, a koja svoj vrhunac, puninu i smisao ima u Gospodinovu dolasku. Čitanja su pročitale vjeroučiteljice Verica Čarapina i  Ivanka Osmak. Po završetku Službe riječi biskup Šaško održao je homiliju.

Pozdravivši (nad)biskupa, svećenike, redovnike i redovnice, obitelji i sve vjernike koji bogoslužje prate posredništvom Hrvatske radiotelevizije (HRT), biskup Šaško se u uvodu homilije osvrnuo na čitanja iz Službe riječi koja su, kako je rekao, sažela cijelu povijest od stvaranja svijeta do Kristova uskrsnuća i današnjih dana povezanu Božjom prisutnošću i djelovanjem kojim obnavlja i čuva Savez s ljudima, oslobađajući čovječanstvo od vlastite smrti. “Božja riječ jasno govori koje je izvorište i cilj svega što postoji: dolazimo od Boga i pozvani smo vratiti se Njemu; stvoreni smo iz Božje ljubavi i pozvani smo u toj ljubavi živjeti vječno. Zato je i na uskrsnoj svijeći istaknuta godina od Kristova dolaska te prvo i zadnje slovo grčkoga alfabeta, prizivajući Isusove riječi iz Knjige Otkrivenja: ‘Ja sam Alfa i Oméga, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak!’ (Otk 22, 13)”, istaknuo je biskup Šaško.

Govoreći o, prema Matejevu evanđelju, Isusovome prvome ukazanju i susretu sa ženama koje su otkrile Njegov prazan grob, pojasnio je da Isus uvijek žurno ide ususret čovjeku. “Prazan grob i susret sa živim Isusom radost dovode do punine. Božji plan, ostvaren u Isusu Kristu započinje radošću i završava radošću”, naglasio je zagrebački pomoćni biskup.

“Braćo i sestre, Kristovo uskrsnuće jedanput zasvagda očituje da ne postoji niti jedna smrt, niti jedan grobni kamen, koji bi mogao spriječiti Božje djelovanje, posebice ako se mi, poput Isusa, povjerimo i predamo u Božje ruke. Bog života uvijek vodi prema pobjedi života. Zato je potpuno neshvatljivo i samorazarajuće promicati suprotnosti životu u svim njihovim oblicima: od izravnih ratnih sukoba, namjernoga oduzimanja dara života, nasilja u društvu i obiteljima, nepravdâ koje pogađaju najslabije. Onima koji su na strani života i pouzdaju se u Gospodina, dana je snaga Božjega Duha, da budu nositelji života milosti i mira srca koji se rađa obraćenjem, oproštenjem grijeha. I ne zaboravimo da se svaka radost rađa iz boli. To je mudrost i ljepota Uskrsa”, poručio je biskup Šaško.

U nastavku homilije zagrebački pomoćni biskup posvjedočio je, kako je rekao, dvije slike koje rado usvaja kao euharistijsku radost. Prva od njih je fotografija starice koja u bolnici podiže ruku i dodiruje zaštitne naočale liječnika kraj nje, a druga crtica iz biografije francuskoga matematičara, filozofa i fizičara Blaise Pascala koji se na samrti, zbog tadašnjih okolnosti, nije mogao pričestiti pa je zamolio da mu dovedu ili da ga odvedu siromasima u kojima će vidjeti Krista. Ovim je slikama biskup Šaško želio približiti da se euharistijska vjera i plodovi zajedništva s Kristom očituju prema bližnjima u kojima je slika Božja i Krista, malenoga u malenima.
Biskup Šaško u homiliji se tako referirao i na stvarnost pandemije koronavirusa. “Sadašnja kušnja za Crkvu nije nošena našom snagom nego Kristovom. Posebno je važno u toj kušnji sjetiti se da se Božji neprijatelj raduje razdoru: u obitelji, u Crkvi, u narodu. Zato je još važnije ne previdjeti otajstvo njegove blizine, ne zaboraviti pričest Kristom po ljubavi prema bližnjima, počevši od najbližih, od onih koji su sada kraj vas ili koji su vam u srcu. Po tome smo sakrament u svijetu; u tome je vidljiv Krist, pa i u našim dvojbama, pitanjima i nesigurnostima. Ako sada Ljubav traži da ju očitujemo određenim udaljenostima od svojih bližnjih, onda ću ju poslušati, jer je plod zajedništva s Kristom, jer smo njome najbliži bližnjima i onima koji su po svome pozivu i iz ljubavi izloženi radi nas”, upozorio je biskup Šaško.
U završnome dijelu homilije podsjetio je kako je kršćanska molitva snažnija kad govori: „Gospodine, molim te, dopusti mi da vidim tvoju blizinu i u nevoljama, da budem zadivljen otajstvom života… I onda kada se čini da je prevladala smrt“. Napomenuo je da je, stoga, potrebno češće kleknuti, pogledati nebo, zaviriti u one, možda davno napuštene, kutke vlastita bića kako bi se usredotočilo na život, ljubav i smrt kao jedine stvarnosti koje se čovjeka uistinu tiču.

“Otajstvo života koje seže onkraj smrti – to večeras slavimo i molimo Gospodina da nam učvrsti vjeru, da nam daruje divljenje; čak i ne toliko pred bezmjernim čudima, nego pred blizinom i ljubavlju čovjeka”, kazao je biskup Šaško te poručio: “Ove večeri, ove noći Bog nam daje život i mir da ga darujemo, da svjedočimo da je Isus uskrsnuo od mrtvih. To je jedina istinska nada koju možemo reći; jedini navještaj sposoban poraziti sile zla i promijeniti povijest ranjenoga čovječanstva, uvijek u dubini željnoga života; života koji svakoga dana živimo podno ovoga uskrsnog plamena, prisutnoga u crkvama i u vašim domovima. Čuvajmo njegovo svjetlo i toplinu”.
S obzirom na trenutačnu stvarnost epidemije koronavirusa, u krsnoj su se službi koja je uslijedila, a prema Pastoralnim smjernicama, samo obnovila krsna obećanja, bez blagoslova krsne vode.

Čestitajući vjernicima  Kristovo uskrsnuće riječima “Neka vam bude sretan i blagoslovljen Uskrs”, kardinal Bozanić je nakon euharistijske službe, a prije završnoga blagoslova, blagoslovio hranu koja se svečano blaguje za obiteljskim stolom. Vazmeno bdjenje su, uz orguljaša Dubravka Ćepulića, animirali članovi Zbora HRT-a.

Kardinal Josip Bozanić predvodit će euharistijsko slavlje svetkovine uskrsnuća Gospodinova 12. travnja u 10 sati u Župi Tijela Kristova u zagrebačkom naselju Sopot, s izravnim prijenosom na Prvome programu Hrvatske televizije i Prvome programu Hrvatskoga radija.