„Prošle je godine pred Uskrs gorjela pariška katedrala Notre Dame. A ove godine za Uskrs ostaju prazne stotine tisuća crkvi i raznih bogomolja. Sitan i nevidljiv virus uzdrmao je čitav svijet te je zaustavio gotovo sve. Ubija starije i bolesne, ali svoje prijeteće zube pokazuje i mlađima. Istodobno se podiže ogromna dizalica koja treba skinuti vrh i s drugoga tornja potresom razdrmane zagrebačke katedrale. U takvom se ozračju javljaju ovih dana i glasovi pojedinih vjernika, te nas pastire, koji smo dokinuli zajedničke svečane liturgije i javna uskrsna slavlja, opominju i upozoravaju ne shvaćamo li da nas stiže Božja kazna? Nas i sve vas plaše zlim i osvetničkim Bogom koji nas u svojoj srditosti i povrijeđenosti kažnjava te nam šalje bolesti, potrese i druge nepogode. Ili nas pokoji naš brat svećenik sve drži plašljivcima i kukavicama, ne shvaćajući da se, donoseći i prihvaćajući doista izvanredne mjere, ne bojimo za sebe, nego da smo nošeni odgovornošću za zdravlje i živote drugih ljudi. Oni su naši bližnji i radi njih smo spremni na svaku žrtvu i samoprijegor“, istaknuo je nadbiskup Hranić u homiliji.

Nastavljajući propovijed, nadbiskup je posvijestio kako i kod Židova i kod Isusa susrećemo dva potpuno različita očekivanja i poimanja Mesije, dvije slike o Bogu i o njegovu Mesiji: jednu prema kojoj bi se Mesija trebao politički angažirati, Židove osloboditi od tadašnje rimske okupacije te uspostaviti svoje kraljevstvo, i drugu – Isusovu – viziju prema kojoj je Mesija nevini sluga Jahvin, čije je poslanje čovjeka osloboditi iznutra, od njegove sebičnosti i egoizma, od grijeha, za velikodušnu samoprijegornu ljubav i dobrotu. „I tako se i kroz čitavu povijest, pa i danas susrećemo s jednom nekršćanskom slikom o Bogu, iako ju zastupaju neki koji se smatraju kršćanima, i drugu s kojom se susrećemo u Kristovu pashalnom otajstvu, njegove muke, smrti i uskrsnuća. Tako Isus ostaje kamen spoticanja sve do danas“, rekao je nadbiskup.

Okupljenima i svima koji su putem televizijskog prijenosa pratili misno slavlje nadbiskup je među ostalim posvijestio kako Uskrsli Isus svjedoči da nas Bog doista ljubi, da nas nikad ne napušta, pokazuje nam da je snaga njegova uskrsnuća već prisutna u svijetu i da se širi i raste po onima koji su svoj život velikodušno stavili drugima u službu, koji su veći od sebe i nisu nošeni sebičnim interesima, koji nisu vođeni prizemnom računicom i koji svojim radom i životnim svjedočanstvom posvuda šire klice novoga, boljega, humanijega, plemenitijega svijeta i koji druge ohrabruju da krenu tim istim putem ponizne dobrote i ljubavi koja ne pita za cijenu niti očekuje uzvrat, koja se ne da pokolebati te posvuda širi klice toga novoga svijeta.

„Može nam se dogoditi da zbog nepravdi, zla, korupcije ili ljudske ravnodušnosti, zbog pandemije i prirodnih nepogoda ne vidimo Božju prisutnost. Međutim, tamo gdje se čini da je sve mrtvo, sa svih se strana iznenada ponovno javljaju klice uskrsnuća, koje djeluju na otajstven način. Usred tame počinje uvijek nicati nešto novo, koje prije ili poslije daje plod. Koliko god da se činilo kako oko nas vlada tama, dobro se uvijek iznova javlja i širi. Kad mislimo da se stvari neće promijeniti, uskrsli Gospodin nam pokazuje da je on izvojevao pobjedu nad grijehom i smrću“, naglasio je nadbiskup, dodajući kako i ovih dana možemo primijetiti kako su usred zla koje nas je snašlo popustile političke napetosti, manje je uzajamnog optuživanja, politikanstva i borbe za parcijalne interese, a prioritet zadobivaju opće dobro, uzajamna pomoć i podrška, solidarnost, skrb za bolesne, za stradale u potresu te druge humane vrednote.

Na kraju homilije nadbiskup je uputio uskrsnu čestitku: „Sa željom da uskrsli Isus bude svjetlo i nadahnuće u životu svakoga od nas, tako da drugi, a osobito naši bližnji, mogu prepoznati u našem životu klice njegova uskrsnuća i snagu uskrsne preobrazbe, a jednako tako i mi u životima drugih ljudi, svima vama draga braćo i sestre, osobito vama koji ste pogođeni zarazom koronavirusa ili nekom drugom bolešću; svima vama koji ste u službi oboljelih u bolnicama, u drugim ustanovama te u obitelji ili u susjedstvu; svima koji se trudite kroz svoj posao, volontiranjem i na druge načine pokazati samoprijegornu dobrotu i velikodušnu ljubav; vama dragi Oče nadbiskupe i Oče biskupe; svima vama braćo svećenici, redovnici i redovnice koji se na različite domišljate i kreativne načine trudite pokazati pastirsku blizinu i ljubav svojim župljanima i svima potrebnima, te snažite i svojim volontiranjem razvijate karitativno djelovanje i uz to gorljivo za sve molite – svima želim darove Duha Krista uskrsloga! Svima vam bio sretan i blagoslovljen Uskrs!“

Na kraju misnog slavlja nadbiskup je zahvalio medijima koji su u izravnom programu prenosili misna slavlja iz đakovačke katedrale, napose Televiziji Slavonije i Baranje, te Slavonskobrodskoj televiziji, Plavoj vinkovačkoj televiziji, Plavoj televiziji te Hrvatskom katoličkom radiju. Zahvalu je uputio svima koji su proteklih dana uzeli udjela u slavljima Velikoga tjedna i Uskrsa, napose zboru svećenika kojega su činili preč. Mato Gašparović, vlč. Dario Hrga, vlč. Domagoj Lacković, vlč. Drago Marković i vlč. Pavao Mikulčić, uz voditelja maestra Ivana Andrića.