Treći dan devetnice sv. Dujmu: „U tkanje naše povijesti i u naše molitve želimo uključiti sve oboljele i sve koji se bore sa strahom i tjeskobom“

U koncelebraciji su bili katedralni župnik don Tomislav Ćubelić i župni pomoćnik don Ante Mateljan. Izravni prijenos mise bio je na Laudato TV-u i putem društvenih mreža.

U prigodnoj homiliji mons. Vidović je istaknuo kako je sv. Venancije podnio mučeništvo u drugoj polovici trećeg stoljeća, dodavši kako je prema predaji bio prvi biskup u Saloni te misionar koji je navješćivao evanđelje. „Na jednom od svojih misionarskih putovanja podnio je i mučeništvo. Nama je osobito zanimljivo i drago da u krstionici rimske katedrale – bazilike Sv. Ivana Lateranskog – ima jedna kapela koju je dao izgraditi papa Ivan IV. sredinom sedmog stoljeća, a koja je posvećena svetom Venanciju. Smatra se da je otac pape Ivana IV. dobio ime po ovom svecu i mučeniku. U toj se kapeli nalazi i lijepi mozaik na kojem zajedno možemo vidjeti Venancija, Dujma i druge solinske i istarske mučenike. Ta kapela je neizostavno odredište hrvatskih hodočasnika u Vječni Grad jer nas na osobit način povezuje sa Stolicom svetog Petra“, pojasnio je.

Govoreći o vremenskom trajanju ograničenih uvjeta koje je prouzrokovala pandemija koronavirusa naglasio je kako pravo pitanje nije „do kada?“, nego „kako?“. „Kako živimo i kako provodimo dane? Kako se pripremamo za proslavu svetog Dujma? Kako doživljavamo sebe kao članove Crkve u ovoj situaciji? Kako vidimo svoje ‘ja’ u zajednici obitelji, domovine i Crkve? Tek kad odgovorimo na pitanja ‘kako?’, onda će odgovor na pitanje ‘do kada?’ biti puno jednostavniji“, ustvrdio je.

Tumačeći evanđeoski tekst, u kojem Isusov učenik Filip susreće Etiopljanina te mu naviješta Radosnu vijest, mons. Vidović pojasnio je kako je Božji učenik blagovjesnik. „Potaknut primjerom i naukom učitelja Isusa Krista, njegov učenik propovijeda nauk o Bogu koji je ljubav, o Milosrdnom Ocu koji uvijek prašta, o Dobrom Pastiru koji svakog čovjeka uzima na svoja ramena i privodi spasenju, o Bogu koji u Isusu Kristu postade Emanuel – s nama Bog. Ta nit Kristovih učenika – koja započinje s apostolima, a nastavlja se preko đakona Filipa, Etiopljanina, Venancija i Dujma, Alojzija Stepinca – jamstvo je ispravne vjere i pripadnosti Crkvi – narodu Božjem, zajednici spašenih. Kako se ova nit Radosne vijesti i blagovjesnika Evanđelja nije prekinula do danas, mi vjernici našega vremena, dužni smo svojim molitvama kao i svjedočanstvom svoga života tkati tu nit, prenositi je neiskvareno i cjelovito budućim naraštajima. A tkanja postoji mnogo. No, ispravno tkanje je samo jedno, a to je nasljedovati Krista i živjeti prema pravilno izgrađenoj savjesti“, zaključio je, poručivši kako u vremenu priprave za proslavu svetoga Dujma „trebamo slušati Oca i poticaje Njegova Duha jer tako postajemo poučeni, primamo poslanje i izbjegavamo površnost“.

„Kako reče kardinal Ratzinger: ‘Nitko nema sve, samo čitava Crkva ima sve; i samo ako istinski pripadamo Crkvi, to sve pripada i nama’. Zato u našu proslavu svetoga Dujma želimo uključiti sve, ne samo naše sugrađane, Splićanke i Splićane, nego i sve naše sunarodnjake, sve vas koji nas zbog raznih razloga pratite putem ovoga prijenosa, sve ljude dobre volje. U tkanje naše povijesti i u naše molitve želimo uključiti sve oboljele i sve koji se bore sa strahom i tjeskobom. Nismo mi izabrali svetoga Dujma, nego je, Kristom nadahnut Duje, izabrao nas. Nastanio se u ovaj lijepi grad i primjerom svoga života učinio ga kršćanskim. I mi, nadahnuti Kristom, primjerom svoga života učinimo ovaj grad ljudskijim i naše društvo boljim mjestom za sve“, zaključio je.

Na kraju euharistijskog slavlja otpjevane su pohvale u čast sv. Dujma.