Obredi Velikog petka u đakovačkoj prvostolnici Sv. Petra
FOTO: Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije // Obredi Velikog petka u đakovačkoj katedrali
Đakovo (IKA)
Pokajničkim činom, u šutnji i klečeći te prostiranjem pred oltarom započeli su na Veliki petak, 2. travnja u đakovačkoj prvostolnici Sv. Petra obredi Velikog petka - služba riječi, klanjanje križu i pričest.
Uz sudjelovanje đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, nadbiskupa u miru Marina Srakića te još nekolicinu svećenika, obrede je predvodio župnik đakovačke Župe Svih svetih Tomislav Ćorluka. Zbog epidemioloških mjera nije pjevana nego je čitana Muka Gospodina našega Isusa Krista (po Ivanu) te je izostalo ljubljenje križa, a okupljena zajednica vjernika sabrano je sudjelovala u obredima.
Župnik Ćorluka uputio je prigodnu propovijed, posvijestivši kako je ovo dan Isusove ljubavi do kraja, dan poslušnosti volji Oca Nebeskog i potpunog predanja u ruke ljudske. „Od ovog petka križ postaje i ostaje kroz cijelu povijest Kristov simbol i simbol nas kršćana, Kristovih učenika. Križ je za nas kršćane svetinja. Od kad je tekla Kristova krv po njemu i od kad je Isus na njemu prignuo glavu i predao svoj duh, on je snaga i inspiracija tolikim milijunima njegovih sljedbenika koji znaju kako živjeti ovaj život i spremni su ga za Krista uvijek darovati. Danas i svaki dan spasonosno je i ozdravljujuće doći pod Kristov križ, zamoliti ga da nam oprosti grijehe, pomogne nositi naše životne križeve i da iscijeli naše rane“, rekao je župnik Ćorluka.
Podsjetivši na riječi velikog svećenika Kajfe: Bolje je da jedan čovjek umre za narod, ustvrdio je kako se te proročke riječi odnose i na nas – da, to je bolje za nas, nego da svatko od nas bude osuđen zbog svojih grijeha. „Mogu se iščuđavati Judi i njegovoj izdaji, Petrovoj brzopletosti i kukavičluku, Pilatovoj neodlučnosti i popustljivosti, velikom svećeniku i vijeću koji su unaprijed bez suđenja nedužnog Krista osudili na smrt, no korisnije je da vidimo sebe s njima i na njihovoj strani. Na njega je pala krivica za moje grijehe. Njegove nas rane iscijeliše. On slabosti naše ponije, naše boli uze na se. Za naše je grijehe on proboden, za opačine naše satrt. Na njega pade kazna radi našeg mira, njegovom se modricom izliječismo. A Gospodin je svalio na nj bezakonje nas sviju. On grijehe mnogih ponese na sebi … Isus iz ljubavi prema meni nije oklijevao ići upravo tim putem kojim bismo zapravo trebali ići mi zbog svojih grijeha. On je odabrao put koji je bio najteži, nejnečovječniji, najokrutniji…“, rekao je propovjednik.
Na kraju propovijedi preč. Ćorluka istaknuo je kako Veliki petak traje cijeli život, jer će uvijek biti onih koji će pogaziti naše povjerenje i izdati nas, okrenuti nam leđa, napustiti, osuditi, klevetati nas, podcjenjivati, ponižavati, misleći da su oni savršeni i nepogrešivi, ali će uvijek biti makar jedna osoba koja će brisati naše suze, sažaliti se nad našom patnjom, pomoći nositi naš životni križ, pružiti nam dostojanstvo. „A onda će i proći taj Veliki petak i doći će ono u što si uvijek vjerovao, čemu si se uvijek nadao, zora Uskrsnuća i tvoj novi početak, s osobom koju si uvijek volio, svojim Nebeskim Ocem“, zaključio je u propovijedi župnik Ćorluka, pozvavši okupljene da Kristov križ cjelivaju svim svojim srcem, jer ga ne mogu častiti poljupcem usnama.
Uslijedila je sveopća molitva za svetu Crkvu, Papu, vjernike, katekumene, za jedinstvo kršćana, Židove, one koji ne vjeruju u Krista, one koji ne vjeruju u Boga, za državne poglavare i ljude u potrebi te za prestanak pandemije. Uz pjevanje Katedralnog zbora i Zbora bogoslova uslijedilo je razotkrivanje i štovanje Križa te pričest. Obredi su završili prijenosom Presvetog Oltarskog Sakramenta na pokrajnji oltar gdje je Božji grob, a vjernicima je ostavljena mogućnost molitve u tišini.