Istina je prava novost.

Razmatranja zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u Godini Sv. Josipa (5) „Sa sv. Josipom na pomoć dušama u čistilištu“

U Godini sv. Josipa zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, priredio je osam prigodnih razmatranja o sv. Josipu koje IKA objavljuje na Josipov dan, srijedom, do blagdana sv. Josipa radnika 1. svibnja. Donosimo peto prigodno razmatranje nadbiskupa Puljića o sv. Josipu.

Prošle godine na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM, 8. prosinca 2020., papa Franjo je objavio  Apostolsko pismo „Očevim srcem“ (Patris corde) kojim je proglasio „Godinu svetog Josipa“ koja će trajati do 8. prosinca 2021. godine. To je učinio povodom 150. obljetnice kad je papa Pio IX. proglasio 1870. godine sv. Josipa zaštitnikom sveopće Crkve te odredio neka se njegov blagdan 19. ožujka slavi kao svetkovina.

Budući da je Apostolska pokorničarna dala mogućnost dobivanja potpunih oprosta tijekom ove godine, bilo bi dobro svaki dan učiniti nešto (molitvu ili dobro djelo) kako bi se dobilo potpuni oprost za sebe, za druge ili za duše u čistilištu.

Kako, kada i za koga se može dobiti potpuni oprost?

Apostolska pokorničarna u Godini sv. Josipa dala je obilje mogućnosti dobivanja potpunog oprosta, npr. svima koji će:

  • pola sata meditirati o Očenašu ili sudjelovati na duhovnoj obnovi (jedan dan);
  • po primjeru sv. Josipa učiniti neko duhovno ili tjelesno djelo milosrđa;
  • izmoliti krunicu u obitelji ili među zaručnicima;
  • koji svaki dan povjere svoje poslove zaštiti sv. Josipa ili zazovu njegov zagovor;
  • koji izmole Litanije sv. Josipa ili neku drugu molitvu njemu u čast za progonjenu Crkvu te za kršćane koji trpe različite vrste progona;
  • koji izmole bilo koju molitvu ili čin pobožnosti na čast sv. Josipu;
  • dobivanje potpunog oprosta u zdravstvenoj krizi koronavirusa proširuje se na bolesne, stare i umiruće te sve koji zbog opravdanih razloga ne mogu napustiti svoje domove.

Što je potpuni oprost i koji se uvjeti za to traže?

Oprost je prema definiciji Katekizma Katoličke Crkve (KKC, br. 1471) „otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana u svetoj ispovijedi, kada svećenik u ime Krista izgovara riječi odrješenja: „Ja te odrješujem“.

No, uz oproštenje grijeha postoje i zaslužene „vremenite kazne“ koje valja u zemaljskom vremenu ispaštati. Ukoliko ih se nismo oslobodili na ovom svijetu, onda ih „nosimo kao prtljagu sa sobom u drugi život, u čistilište“.

Jasno je kako za primanje tih oprosta osoba mora biti krštena i neizopćena te u stanju milosti koje se stječe po svetoj ispovijedi i pričesti. Uz to, valja se pomoliti na nakanu Svetog Oca (Oče naš i Zdravo Marijo).

Za kazne koje se grijesima dobiva, Crkva ima ovlast iz riznice blaga koju je Krist svojom mukom, smrću i uskrsnućem zaslužio, dijeliti djelomične ili potpune oproste koje se može namijeniti za sebe i za pokojne u čistilištu.

Za dobivanje potpunog oprosta Crkva postavlja i neke uvjete: Potrebno je biti u stanju milosti koje se postiže preko ispovijedi i svete pričesti. Uz to, treba se pomoliti na nakanu Svetog Oca (Očenaš ili neku drugu molitvu, npr. sv. Josipu u čast).

Za bolje razumijevanje ove dinamike potpunih oprosta može nam pomoći biblijska slika koja opisuje razapetog Isusa između „dvojice razbojnika“. Oba razbojnika su, zbog zla koje su počinili, zaslužili osudu na ovom svijetu i vremenske kazne nakon smrti (u čistilištu). Lijevi razbojnik je ustrajao u zlu dok je još visio na križu. Desni se, naprotiv, ponizno pokajao i od Isusa oproštenje zamolio: „Sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje.“ Njemu je Isus odmah odgovorio da će „istoga dana biti s njim u raju“ (Lk 23,39-43). U tom trenutku, dakle, desni razbojnik dobio je, ne samo oproštenje krivnje, nego i potpuni oprost od vremenitih kazni koje je svojim grijesima i krivnjom zaslužio. I toga istoga dana našao se s njime u njegovom kraljevstvu.

Iskoristimo, dakle, ovu milosnu prigodu tijekom Godine svetoga Josipa i pomozimo molitvom i dobrim djelima dušama u čistilištu koje čekaju da se netko za njih pomoli. Preporučimo ih Uskrsnulom Gospodinu, da ih se „sjeti i pozove ih u kraljevstvo svoje.“

Pomolimo se.

Bože, koji si se neiskazanom providnosti udostojao izabrati blaženoga Josipa za zaručnika presvetoj Majci svojoj, daj, molimo, da koga kao pokrovitelja častimo na zemlji, zavrijedimo imati zagovornikom na nebu.

Dobre smrti zaštitniče, duša moja k tebi viče, moleć’ za tvoj zagovor. Ti na mojem smrtnom času, s Majkom blagom reci Spasu, da me primi u svoj dvor. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Mons. Želimir Puljić

zadarski nadbiskup