Na početku zasjedanja biskupi su razmijenili iskustva pastoralnog djelovanja za vreme pandemije. U zemljama koje obuhvaća MBK Katolička Crkva je činila i još uvijek čini sve što je u njezinoj moći kako bi zaštitila zdravlje vjernika u crkvama i crkvenim prostorima, gdje je još uvijek obvezatno nošenje maski, držanje propisane distance, te dezinficiraju ruke na ulazima. Biskupi su pozvali na strpljenje i ustrajnost, kako bismo se zajedničkim naporima, poštujući mjere nadležnih državnih tijel, izborili s izazovima koje pandemija stavlja pred sve nas kao pojedince i kao društvo.

Biskupi su potom razgovarali o prigodnim programima u okviru proslave Godine obitelji, koju je proglasio papa Franjo, pet godina nakon objave postsinodalne pobudnice Amoris laetitia. Na ovaj način se želi pomoći obiteljima da kroz iskustva zajedništva bolje razumiju crkveni nauk o obitelji i njezinoj ulozi u društvu. Rodna ideologija, rastući trend rastave brakova i drugi izazovi koji danas opterećuju obiteljski život, jesu teme o kojima će se razgovarati na biskupijskim susretima obitelji – zaključili su biskupi.

Nadalje, biskupi su usvojili izmjene Smjernica za zaštitu maloljetnika u Crkvi, koje je na pripravljeni teksta MBK predložila Kongregacija za nauk vjere. Nakon što Kongregacija bude odobrila konačnu verziju Smjernica, one će biti objavljene na mrežnim stranicama pojedinih biskupija.

Konačno, budući da su ove godine istekli petogodišnji mandati predsjedniku, potpredsjedniku i tajniku MBK, biskupi su na ovom zasjedanju službu predsjednika na još jedno petogodište povjerili mons. Ladislavu Nemetu, dok je za potpredsjednika izabran mons. Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup, a za tajnika je izabran mons. Robert Pastyik.

Biskupi u Srbiji si se drugog dana zasjedanja osvrnuli na problematiku provođenja vjerske nastave u školama. Mnogi vjeroučitelji još uvijek nailaze na velike poteškoće, pa su biskupi naložili izradu analize stanja na terenu, kako bi pred mjerodavnim državnim tijelima tražili odgovarajuća rešenja.

Na samom kraju dnevnog reda zasjedanja našla se tema o restituciji oduzete crkvene imovine. Biskupi su razmotrili aktualno stanje po ovom pitanju, te su uputili apel nadležnim državnim tijelima, da se proces restitucije ubrza, te na taj način pridonese ispravljanju povijesne nepravde, a ujedno Katoličkoj crkvi omogući nesmetano vršenje svoga poslanja, pri čemu je osobito bilo naglašeno karitativno djelovanje i drugi oblici pozitivnog doprinosa napretku cijele društvene zajednice.