Euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić uz koncelebraciju 15 svećenika među kojima je bio i ovogodišnji mladomisnik karmelićanin o. Stanko od Utjelovljenja (Pažin), rođen u župi Stolac. Sestre karmelićanke sudjelovale su na misnom slavlju u samostanskim prostorijama. Redovnice drugih družbi i brojni vjernici došli su zajedno moliti sa sestrama, a među njima je bilo i nekoliko obitelji u poslanju Missio ad gentes u Sarajevu koje se bogate brojnom djecom.

Riječi pozdrava uime sestarske zajednice kardinalu Puljiću i svim okupljenima uputio je stupski župnik vlč. Miroslav Ćavar te zamolio sestre da uključe u svoje molitve sve okupljene kao i cijelu Crkvu vrhbosansku s njezinim pastirom Vinkom. Istaknuo je radosnu činjenicu da Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju sestarsku karmelsku zajednicu kao oazu molitve.

Na početku misnog slavlja kardinal Puljić je čestitao sestrama patron te pozvao sve nazočne da mole za nova duhovna zvanja sestrama karmelićankama kao i za sva druga duhovna zvanja. Pozvao je da posebno mole za njemački narod koji je upravo ovih dana pogođen razornim poplavama.

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je podsjetio da je blagdan Gospe Karmelske uveden u cijeloj Crkvi u 14. stoljeću, ali da je pobožnost započela još u 12. stoljeću za vrijeme križarskih ratova i izgradnje crkava u Svetoj zemlji. Kazao je da je tu, na brdu Karmelu, gdje je Ilija prorok svoj izabrani narod doveo da se opredijeli za Boga, započela pobožnost koja je ponukala i osnivanje karmelske zajednice, koju su na početku činili muškarci. Pojasnio je da su na tome putu za uzor izabrali Mariju – koja je vjerovala, Božju riječ osluškivala, čula i po njoj volju Božju vršila – kako bi upravo to nadahnuće bila vodilja svima koji se opredijele za karmelsko zajedništvo.

Progovorivši o djelu „Uspon na brdo Karmel“ naučitelja iz karmelskoga reda sv. Ivana od Križa, pojasnio je da u njoj ovaj svetac pokazuje kako se „osloboditi od zemaljske navezanosti i svega onoga što nije Bog i opredijeliti se za Božju“. „Zajednica koja se zove karmelska, po uzoru Marijinu, svaki dan Božju riječ prebire kroz molitvu, kontemplaciju, kroz i rad kako bi Božja riječ zavlada mislima, osjećajima i nakanama da se, zapravo, ispunja Božja volja. Mi molimo svakoga dana: ‘Budi volja Tvoja!’ – da bude uvijek ispred naše volje i da Božju volju izvršavamo. Da, to je taj proces posvećenja po uzoru Marijinu“, istaknuo je kardinal Puljić koji se potom navezao na simboliku „vrta“ ili „vinograda Božjeg“ u značenju riječi „karmel“.

„A vi znate da i vrt i vinograd traže jako puno obrađivanja, to znači odstranjivanja korova. Biti dio karmela znači biti hrabar pa korov istrebljivati. Koji puta je to izazovno, zamorno, ali blagoslovljeno“, riječi su kardinala Puljića koji je upozorio da u današnjem vremenu kao da ne znamo osluškivati Božju riječ srcem. „Slušamo svašta: i tu televiziju, i radio, i mobitele i Internet… A Božju? I kad čujemo, brzo zaboravimo“, rekao je kardinal Puljić potaknuvši sve da i sami postanu svjesni izazova koje moraju kao kršćani živjeti, a koji proizlazi iz činjenice da smo djeca Božja. Izrazio je nadu da će tome pridonijeti i tekuća Godina Riječi Božje.

Podsjetio je da je uz Karmelsku Gospu uvedeno primanje i nošenje karmelskog škapulara. „To je mali komadić koji se oko vrata nosi. Nije to amajlija, to je poticaj da se posvetim Bogu. To i jest smisao nošenja i križa, i medaljice, i škapulara… da nas potakne da posvetimo se Bogu. I taj komad koji nosim na sebi, on mene treba podsjetiti da pripadam Bogu“, kazao je kardinal Puljić. Dodao je da su to vanjski znakovi, uključujući i druge znakove poput redovničkih odora, a da su osobito u sekulariziranom zapadnom društvu to postali znakovi kojih se nerijetko stide. Potaknuo je sve koji ih nose da se, naprotiv, ne stide, već da ih trajno podsjećaju na to tko su i što su.

Liturgijsko pjevanje animirao je zbor iz župe Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku koji su došli predvođeni župnikom vlč. Markom Majstorovićem.

Karmelska i vjernička zajednica pripremala se na ovo slavlje tijekom tri dana pobožnošću Blaženoj Djevici Mariji i misnim slavljima koja su predvodili sarajevski župnici o. Ante Topić, DI, župnik župe sv. Ignacija, Grbavica, vlč. Josip Vajdner, župnik župe sv. Leopolda B. Mandića, Briješće, i fra Danijel Rajić, župnik Župe sv. Franje, Dobrinja. Kroz sve dane trodnevnice bila je prigoda za primanje Gospinog škapulara.