„Gdje bismo mi danas bili da nismo imali takve majke, koje su nas Bogu vodile te su svojim životom i svojim predanjem predstavljale njega, Boga. Majke su bile za nas svemoćne. Mama je svemoćna“, poručio je nadbiskup Puljić u propovijedi, izražavajući priznanje i poštovanje majkama koje podnose velike žrtve u podizanju obitelji i skrbi za bližnje.

„U ljubav i pažnju majke uvijek smo sigurni. Majka je uzvišeno i sveto stvorenje koje zazivamo kad nam je najteže. Majka je veliko prirodno otajstvo pred kojim sagibamo glavu puni poštovanja i zahvalnosti. Ona je milosni izvor života, nositelj najvećeg altruizma, nesebičnosti i požrtvovnosti. To se vidi i osjeća u životu obitelji gdje majke nose glavni teret na svojim krhkim ramenima, a sve članove obitelji i ukućane grle svojim srcem, pažnjom i ljubavlju. One to mogu jer često kleče pred Gospom, najvećom Majkom i najsavršenijom ženom povijesti. Pred njom, na stepenicama oltara i na pričesnoj klupi, majke mole blagoslov i pomoć“, rekao je mons. Puljić.

U tom kontekstu, nadbiskup je podsjetio na apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. koji je u svojoj pobudnici ‘Dostojanstvo žene’ (Mulieris dignitatem) osobito zahvalio ženama majkama jer one su „Božji osmijeh djetetu koje dolazi na svijet i vodilje prvih koraka na njihovom životnom putu“.

Papa je u tom Pismu upozorio kako se napredak vrednuje uglavnom prema „znanstvenim i tehničkim kategorijama“, koliko si uspio u znanosti i ekonomiji, toliko si vrijedan. A „zaboravlja se društveno-etička dimenzija koja se nečujno razvija u obitelji i društvu zahvaljujući upravo urođenom geniju žrtve i dobrote koji žene imaju“, prenio je Papine opomene nadbiskup Puljić.

„Tu je Papa prvi put upotrijebio riječ ‘ženski genij’. To ne može svatko činiti! Bog je obdario ženu tim genijem, tom darežljivošću, spremnošću žrtvovati se za svoje dijete i za druge“, istaknuo je mons. Puljić, poručivši: „Uz blagdan Velike Gospe, koja je kao savršena žena i majka okrunjena i na nebo uznesena, pred Gospom i Majkom želimo zahvaliti za to svjetlo dobrote i za dar toga ženskog genija koji je posebno zasjao u spremnosti medicinskih sestara tijekom pandemije da požrtvovno služe potrebe oboljelih i ugroženih. Nije pretjerano reći da je hrabro svjedočanstvo medicinskih sestara nerijetko bilo ravno i mučeništvu“, istaknuo je zahvalno mons. Puljić.

„Osjećamo, vidimo i susrećemo kako među nama ima dosta velikih, čestitih, uzornih i plemenitih djevojaka, žena i majki. One su snaga obitelji i društva. One su duša našeg puka, stožer obiteljskoga života i budućnost naših sela i gradova. One su osobita snaga u odgojno-obrazovnim institucijama: dječjim vrtićima, školama, sveučilištima kao i u staračkim domovima. U vrijeme pandemije pred COVIDOM-19 osjetili smo njihovu osobitu predanost i hrabrost u zdravstvenim institucijama. Naime, u nesigurnim uvjetima i opasnim okolnostima, medicinsko osoblje, posebice medicinske sestre, pružili su svjedočanstvo osobite zauzetosti i herojske žrtve i brige za naše zdravlje u bolnicama i lječilištima“, poručio je zadarski nadbiskup.

Uz medicinsko osoblje, mons. Puljić rekao je da su tijekom pandemije „brojni zauzeti ljudi iz društvenog i političkog života u tim teškim danima i mjesecima zdravstvene neizvjesnosti, za opće dobro žrtvovali svoje vrijeme i energije te nesebično pružali svoje znanje i sposobnosti, kako bi uz opasnost virusa poticali na preventivno djelovanje. Usprkos brojnih ograničenja, omogućili su nužno funkcioniranje ekonomije te zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sustava. A to nije bilo lako. Neka Gospa od zdravlja štiti sve koji su još u opasnosti, koji trpe posljedice pandemije te nam sa svojim Sinom podari vrijeme mira i zdravog okruženja, kao i normalnog života, rada i funkcioniranja. Molimo Gospu neka nam pomogne liječiti rane stresova koje smo pretrpjeli i problema s kojima se susrećemo i učini nas još više odgovornima i osjetljivima za potrebe bližnjih“, potaknuo je nadbiskup Puljić.

Izražavajući priznanje veličini požrtvovnosti i dostojanstvu sebedarja žene, nadbiskup je upozorio da nas stoga tim više „zbunjuju događaji i vijesti koje slušamo ili čitamo o zlostavljanju i ponižavanju žena, kako se zlostavljaju i ponižavaju žene. Kao vjernike, zbunjuje nas i promicanje lažnih obećanja, lažne emancipacije koju šire određena ideološka središta koja ne prihvaćaju Božji plan s obitelji, a odbacuju kršćansku antropologiju o čovjeku. Stoga želimo preporučiti Mariji na nebo uznesenoj neka bdije i pomaže suvremenim djevojkama da budu dobre i plemenite, odgovorne i zauzete žene i majke. Neka Marija štiti sve vrijedne supruge i dobre majke u obiteljima da budu i ostanu na visini majčinskog poziva i zadatka. Molimo da Gospa pomogne našim majkama. Majke će moći ostvariti Božje poslanje i zadatak koji im je Bog povjerio ako budu pobožne, ako budu molile, s vjerom. Ono što je Bog naumio i dao majkama, one će teško ostvariti bez Boga i Marije, bez vjere i pobožnosti, bez molitve i sakramentalnog života“, rekao je nadbiskup Puljić, poručivši: „Mi se sada, nadam se, ne trebamo više boriti protiv neprijatelja koji nas okružuju. Ali imamo obvezu i dužnost boriti se protiv krivih stavova, protiv izopačenih vrijednosti i onoga što doživljavamo i osjećamo, a kao kršćani i kao vjernici ne prihvaćamo. Trebamo biti budni, uspravni ali i odani Mariji. Bez nje ne možemo. S Marijom možemo pobijediti sve“, poručio je mons. Puljić.

Nadbiskup je istaknuo da je Marija „velika žena koja je povjerovala“, a svetkovina Velike Gospe „podsjeća nas na istinu naše vjere da je Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena na nebo, kao što je njen Sin uzašao na nebo. To je kruna Bogu predanog života! Zbog toga rado dolazimo Gospi kako bismo preporučili sebe i sve svoje njenoj majčinskoj brizi, a marijanska svetišta postaju izvrsnom školom duhovnosti, prikladnim lječilištem duša i mjestom posebnih vjerničkih nadahnuća. Jer, ona je Majka našeg Spasitelja, majka naša i majka Crkve. A majka nam je uvijek bliska, draga i sveta. Nju se poštuje i voli jer njena je ljubav nesebična i vjerna. Kad nas spopadne osjećaj kako su nas svi zaboravili, sigurni smo da nas naša majka neće ni zaboraviti niti napustiti“, utješio je mons. Puljić.

Tragom navještenog Evanđelja o susretu Marije i njene rođakinje Elizabete koju je išla pohoditi da joj bude pri ruci, jer je saznala od anđela Gabrijela da je Elizabeta u šestom mjesecu trudnoće i da će uskoro roditi, nadbiskup je rekao: „Marija joj ide pomoći. Elizabeta veliča Mariju: ‘Blažena si ti među ženama, blago tebi jer si povjerovala’. A Marija izriče Himan ‘Veliča duša moja Gospodina’. I mi bismo kao hodočasnici trebali to ponoviti i s Elizabetom veličati Gospu od Staroga Grada koja je u Pagu nazočna stoljećima, s kojom je paški puk povezan i reći Gospi: ‘Blažena si među ženama jer si povjerovala. Pomozi i nama da vjeru sačuvamo, da te slijedimo u tvojoj predanosti, služiti Bogu i ljudima’. I s Marijom bismo mogli parafrazirati riječi ‘Veliča duša moja Gospodina’ jer sam danas, ne svojom zaslugom, dijete Božje. Tko od nas može reći, ja imam pravo na to? To je Božji dar. Kao što su nam darovani roditelji i nama su vjeru prenijeli, tako smo mi danas obdareni vjerom i dužnici smo Bogu i onima koji su nam vjeri prenijeli. Pa bismo mogli s Marijom reći ‘Veliča duša moja Gospodina jer smo djeca Božja“, potaknuo je mons. Puljić.

„Povezani u duhu s tisućama vjernika diljem svijeta i Domovine, preporučimo našoj nebeskoj Majci sebe i svoje obitelji, naš narod. Mariji, savršenoj ženi i majci, preporučamo osobito djevojke, žene i majke iz našeg naroda. Neka ih Duh Božji vodi i obdari svojim darovima kako bi uvijek imale strahopoštovanje pred Bogom, pred životom i pred vječnošću“, rekao je zadarski nadbiskup.

Istaknuvši da je s Marijom povezana naša prošlost, sadašnjost, „a vjerujem i naša budućnost“, mons. Puljić je rekao: „Svjesni Marijine uloge u prošlosti i potrebe da nam bude blizu u našoj sadašnjosti, obraćamo joj se i molimo neka dođe u domove naše i posjeti naše obitelji. Marija je bila i ostala nezaboravni stijeg naših pobjeda i stalan poticaj naših obnova, u vjerskom odgoju djece i mladih i u borbi očuvanja kršćanskih vrjednota koje su nam namrli naši stari. Koliko je naših povijesnih događaja slobode i obrane vezano upravo uz Mariju, uz molitvu Mariji, počevši od Sinja, Korčule… Zahvalni smo Gospi za te obrane, što je bila s nama“.

Nadbiskup Puljić zamolio je Mariju na nebo uznesenu „neka ustane i pohiti u naša sela i gradove, u naše gore i na naše more, onako kao što je žurno išla pohoditi svoju rođakinju Elizabetu. Zahvalno je molimo da nam dođe, da bude i ostane s nama“.

Na kraju mise, paški župnik don Božo Barišić predmolio je molitvu Gospi od Staroga Grada.

Uoči svetkovine, 14. kolovoza, u svetištu Majke Božje od Staroga Grada u Pagu cjelonoćno bdjenje pred Presvetim održano je od 21 sat do 6 sati.

Zbog epidemiološke situacije, na svetkovinu Vele Stomorine nije održana velika svečana procesija s Gospinim kipom od Staroga grada do zborne crkve, u kojoj tradicionalno sudjeluje tisuće vjernika. Prije večernje mise koju je predvodio nadbiskup Puljić, Gospin kip prenesen je iz Gospina svetišta u Starom gradu do zborne crkve u Pagu, u pratnji paškog župnika Barišića i manjeg broja vjernika.