Na predstavljanju su bili sisački biskup Vlado Košić, ispred Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Mario Kevo i ispred Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, koji su na početku pozdravili okupljene i pohvalili napore koje su urednici uložili kako bi ovaj zbornik ugledao svjetlo dana.

Zbornik radova „Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća“ objavljen je u izdanju Sisačke biskupije, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a tekstovi sadržani u njemu nastali su na temelju izlaganja održanih na znanstvenom skupu održanom u Sisku i Hrvatskoj Dubici 15. studenog 2019. godine.

Na početku je Grgić podsjetio kako je došlo do suradnje ovih triju institucija koja traje od 2013. i iza koje stoje konkurentni rezultati od tri održana znanstvena skupa i tri zbornika. Govoreći o ovom djelu, rekao je kako on u sebi donosi deset radova na temu vojnih, kulturnih i društvenih događaja i promjena kroz koje je prolazio prostor današnje središnje Hrvatske tijekom turbulentnog razdoblja osmanskih osvajanja i unutrašnjih previranja na kraju srednjega vijeka. Svi su radovi prošli dvostruku slijepu recenziju, recenzenti zbornika su izv. prof. dr. sc. Darko Vitek s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Vedran Klaužer s Hrvatskog instituta za povijest.

Govoreći detaljno o radovima, Matić je rekao da tekstovi analiziraju nekoliko vojnih događaja indikativnih za strateško stanje hrvatskih zemalja krajem srednjeg vijeka – bitku kod Dubice 1513. i bitku kod „gaza Zrinskih“ 1483., te aktivnosti bana Petra Berislavića u organizaciji obrane od Osmanskog Carstva.

Dio tekstova bavi se tadašnjim stanjem u kulturi, te je tako analizirana i kontekstualizirana sintagma „Antemurale Christianitatis“, koja se u to vrijeme počela primjenjivati na hrvatske zemlje i proučen je utjecaj njihovog političkog i vojnog položaja na ideju države i državnosti u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.

Određeni tekstovi proučavaju stanje društvenih slojeva i skupina u tadašnjoj središnjoj hrvatskoj, poput redovništva, nižeg i višeg plemstva, a jedan tekst donosi analizu dosadašnjih saznanja o tvrdom gradu Dubici, važnoj obrambenoj točki tadašnjih hrvatskih zemalja. U zborniku se nalazi i ekskurs o životu i karijeri zagrebačkog biskupa Ivana Albena, jednog od prvih koji su aktivno organizirali obranu od osmanskih prodora.

Nakon predstavljanja razvila se rasprava o važnosti o važnosti ovog kraja u hrvatskoj i europskoj povijest.