Misno slavlje predvodio je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zlatko Koren, a koncelebrirao mu je domaći župnik župe Zajezda, vlč. Andrija Jambreuš.

Na početku misnog slavlja vlč. Jambreuš uputio je riječi zahvale okupljenim stručnjacima koji su pridonijeli obnovi i povratu oltara, pročelnici Konzervatorskog odjela u Krapini mr. sc. Lani Križaj te predstavnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda, mr. Janji Ferić Balenović, pomoćnici ravnatelja za pokretnu baštinu, Edi Anušiću, pročelniku Službe za pokretnu baštinu te posebice Ivi Koci, voditeljici programa konzervatorsko-restauratorskih radova na oltaru, koja je prije samog blagoslova oltara održala prigodno predavanje o oltaru i tijeku njegove obnove, zahvalivši nazočnima, a posebice župljanima na strpljenu i povjerenju koje su iskazivali tijekom tog dugotrajnog i minucioznog rada.

U homiliji mons. Koren posebno je istaknuo vrijednost naše kulturne baštine, koju usprkos svim izazovima moramo čuvati i na nju biti ponosni te je očuvanu prenositi budućim generacijama, jer je ona temelj našeg identiteta, vrijednosti i pripadnosti. Prigodnom parabolom o uspješnom mladiću nesvjesnom svojega podrijetla i svojih pređa te nesvjesnog da bez njihova nastojanja i truda, on danas ne bi bio to što jest niti bi dosegao svoja postignuća, posvijestio je važnost vlastitih korijena, a time i važnost naše kulturne baštine.

Zanimljiva je duga i burna povijest ovoga oltara, kao i njegovog pandana, oltara sv. Roka, koji su izvorno, 1688. g., bili izrađeni za zagrebačku katedralu. No, nakon stradavanja grobne kapele plemićke obitelji Gothal (kapela Sv. Petra u Gotalovcu), u požaru 1758. g., njen obnovitelj, biskup Stjepan Putz, ujedno posljednji odvirak obitelji Gothal, pribavio je stare drvene Komersteinerove oltare iz katedrale te ih postavio u kapelu kao bočne oltare sv. Marije Magdalene i sv. Roka.

Još davne 1914. g. Gjuro Szabo o oltaru sv. Marije Magdalene bilježi: „Žali Bože je ovaj krasan oltar postao već veoma trošan”.

Godine 1982. istočni dio Hrvatskog zagorja pogađa jak potres u kojemu su znatno oštećeni župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i dvorac obitelji Patačić u Zajezdi te filijalna kapela Sv. Petra u Gotalovcu.

Zbog narušene statike kapele, oltari sv. Marije Magdalene i sv. Roka bivaju demontirani i izmješteni u depo tadašnjeg Zavoda za restauriranje umjetnina odnosno današnjeg Hrvatskog restauratorskog zavoda. U razdoblju od 1984. do 1990. na oltarima su kontinuirano izvođeni radovi stabilizacije drvenog nosioca te preventivna zaštita polikromnih slojeva, da bi 1993. g. bili djelomično restaurirani za potrebe izlaganja na izložbi Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije: 1094.–1994., održane u Muzeju Mimara u Zagrebu, od 10. rujna do 31. prosinca 1994.

Nakon godina mirovanja, Hrvatski restauratorski zavod g. 2008. ponovno pokreće program konzervatorsko-restauratorskih radova na oba oltara, koji su parcijalno još jednom bili izloženi na izložbi Figura i ornament: Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug, održanoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, od 16. ožujka do 17. travnja 2016.

Nakon izložbe, konzervatorsko-restauratorski radovi teku u kontinuitetu od 2016. do 2021. godine, tako da je montaža arhitekture oltara dovršena 2020. g., a skulpture su na oltar postavljene u listopadu 2021.

U međuvremenu, u razdoblju od 2010. do 2017. pod vodstvom Konzervatorskog odjela u Krapini, kapela je u cijelosti građevinski obnovljena, a 2018. i 2019. g. u kapelu je uveden sustav tehničke zaštite (videonadzor i alarm), kako bi ona bila spremna za prihvat ovih umjetnina iznimne vrijednosti.

Nakon povratka i blagoslova oltara sv. Marije Magdalene, predviđen je nastavak radova na oltaru sv. Roka i njegov što skoriji povratak u ovaj biser zagorske sakralne baštine, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.