Prva cjelina obrađuje temu „Kršćanstvo i helenizacija“. U uvodniku „Helenizacija kao odluka vjere“ prof. Boris Vulić govori kako se pojmu helenizacije vrlo često pristupalo sa negativnim prizvukom jer se smatralo da se sa helenizacijom sama vjera odmiče od njezine biblijske jezgre. No, zapravo se, kako autor u uvodniku kaže dogodila transformacija u kojoj se, ako tako smijemo reći,  grčka misao raspoganila i kristijanizirala. Temu „Kršćanstvo i helenizacija“ otvara Ludger Schwienhorst-Schönberger prilogom „Septuaginta – židovski i kršćanski tekst“ u kojem autor pristupa Septuaginti kao dokumentu utemeljenja koji je bio krucijalan za izlazak židovske religije iz koncepta provincijske religije. Sljedeći prilog donosi Thomas Söding naslovljen „Razgovor s Grcima. Ivanovsko promišljanje“ te prilog „Mudrovanje ili utvrda vjere? John Henry Newman o dvoznačnosti grčke filozofije u arijanskoj kontroverzi“ autora Michaela Fiedrowicza. Pretposljednji prilog prve tematske cjeline donosi Notger Slenczka, a nosi naslov »’Užegli Aristotel’. Stav Martina Luthera spram helenističke baštine teologije rane Crkve“. Na kraju prve tematske cjeline je prilog „Svjedočiti Isusa Krista u današnjem svijetu“ autora Waltera kardinala Kaspera.

Sljedeća tematska cjelina je „Teologija naroda i papa Franjo“. Prvi put na hrvatskom jeziku objavljeni su članci o teologiji naroda koja je snažno utjecala na papu Franju i bez koje se uopće ne može razumjeti sinodalni hod Crkve. Prvi prilog na tu temu: „Teologija naroda: povijest, ideje i tumačenja“ donosi Carlos Hoevel. U nastavku druge cjeline je tekst „Vjernički narod kao ‘teološko mjesto’ kod Jorge Maria Bergoglija“ autora Massima Borghesia koji ‘u svojem prilogu pojašnjava što se to podrazumijeva pod Papinim pojmom »narod«.  I na kraju ove druge cjeline su dva priloga o glavnim teolozima „teologije naroda“ a to su prilog „Lucio Gera, teolog Medellína“  autorice Virginie Raquel Azcuy i prilog „Juan Carlos Scannone – Kad se teologija i filozofija inkulturiraju u pučku mudrost“ autora Guillerma Rosolina.

Posljednja, treća tematska cjelina „Poticaji za Sinodalni hod Crkve“ donosi tri priloga dvaju autora. Prva dva priloga su iz pera Hansa Ursa von Balthasar naslovljena „Kulturalno poslanje Crkve“ i „Umjetnost fuge. Paralipomena za izvođenje“, a treći i posljednji prilog autor Walter kardinal Kasper u naslovu „Drugi vatikanski koncil i postkoncilske sinode“

I ovaj broj Communia kao i prethodni bogatiji je za još jednu rubriku – „Epimeteje“, kojoj je autor glavni i odgovorni urednik hrvatskoga uredništva Communia Ivica Raguž. U rubrici „Epimeteje“, kojom se i zaključuje ovaj treći broj Communia, Raguž promišlja o sljedećim temama: „Gogolj i san o ženi sa smiješkom“, „Affectus – fortiter enervis“, „O razlikovanju ili o svetosti“, „O sinodalnoj i hijerarhijskoj Crkvi“ i „Bilješke uz teologiju naroda pape Franje“.