O rezultatima istraživanja kao i općenito o temi zaštite djece i mladih kroz oglašavanje u medijima u panel diskusiji razgovarali su Maja Lang Morović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Bernarda Blažek iz agencije The Newton Research Europe koja je provela istraživanje, savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar, direktorica poslovnog programa dječja hrana, slastice i snack u Podravci Vesna Višnić, Mladen Basač s RTL-a te Hrvoje Maljak s HRT-a. Panel je moderirala Katja Kušec, članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica ovog projekta u Vijeću i Agenciji za elektroničke medije.

Čak 78% ispitanika za zakonska ograničenja oglašavanja hrane u vrijeme dok djeca gledaju televiziju

Tako istraživanje pokazuje da svako treće dijete samo odabire što će gledati na televiziji, roditelje najviše brine korištenje popularnih osoba ili likova za promicanje nezdrave hrane za djecu (45%) i oglašavanje hrane koja promovira besplatne igračke ili darove s prehrambenim proizvodima (47%), čak 59% roditelja nije upoznato da postoje zakonski propisi koji se primjenjuju prilikom televizijskog oglašavanja hrane i pića te čak 78% ispitanika podržava uvođenje zakonskih ograničenja oglašavanja hrane u vrijeme dok djeca gledaju televiziju. Nadalje, svako treće dijete traži hranu koju je vidjelo na televiziji a čak 45% roditelja kupuje traženu hranu koju je dijete vidjelo na televiziji. Uvjerljivo najčešće korišteni uređaj za pristup djece internetu jest pametni telefon (mobitel) u čak 76% slučajeva. Najrjeđe se koriste desktop računala (12%) i igraće konzole (9%).

Agencija za elektroničke medije sudjeluje u radu Radne skupine za oglašavanje prehrambenih proizvoda namijenjeno djeci koja je osnovana sredinom prošle godine i koju čine predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva kulture i medija, Ureda pravobraniteljice za djecu, Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA), Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, RTL-a, Nove TV, Algebre te Agencije za elektroničke medije.

Katja Kušec: Koregulacijski sporazum utvrđuje pravila ponašanja

Krajnji cilj rada ove multidisciplinarne radne skupine  je reguliranje ove teme putem koregulacijskog sporazuma između svih dionika na tržištu, poglavito pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija, pružatelja usluga platformi za razmjenu videozapisa, a kojim će se definirati jasni kriteriji za oglašavanje pojedinih kategorija prehrambenih proizvoda.

“Koregulacijski sporazum koji se u komercijalnim komunikacijama (oglašavanju) bavi hranom i pićima namijenjenim djeci utvrđuje prvenstveno pravila ponašanja. Prema njima se izbjegava oglašavanje hrane i pića s povišenom razinom masti, soli i šećera u dječjim programima ili programima koja djeca vole gledati, jer i struka takve proizvode ne preporučuje. Koregulacijski sporazum dobrovoljno prihvaćaju zainteresirane strane – potpisnici. To su uglavnom nakladnici te predstavnici prehrambene i konditorske industrije. Uloga Vijeća za elektroničke medije je prvenstveno medijatorska, a na nju je obvezuje Zakon o elektroničkim medijima, kao i Direktiva Europske Komisije”, izjavila je Katja Kušec, članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta u Agenciji za elektroničke medije.

Danijela Žagar: Preporuka Odbora za prava djeteta UN-a je zaštita djece od štetnih medijskih sadržaja

“Ured pravobranitelja za djecu u skladu s odredbama Zakona o pravobranitelju za djecu prati područje utjecaja oglašavanja na djecu. Na zaštitu djece posebno nas obvezuje Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, a naročito odredbe o pravu djece na najvišu moguću razinu zdravlja i pravu na pristup informacijama. Podsjećamo da je i Odbor za prava djeteta UN-a preporučio Hrvatskoj da pojača napore kako bi osigurala djeci pristup primjerenim informacijama, zaštitu od štetnih sadržaja i odgovarajuće sankcioniranje kršenja prava djece u ovom području. Nadamo se da će osnovana radna skupina koja se bavi oglašavanjem prehrambenih proizvoda djeci pridonijeti rješenju ovog problema i zaštiti djece, i to ne samo za vrijeme dječjih programa, već tijekom svih programa čija su publika djeca, uključujući teletekst, društvene mreže i razne servise koje koriste djeca. Upravo nam rezultati istraživanja o medijskim navikama djece i stavovima roditelja govore o utjecaju oglašavanja na ponašanje roditelja i djece, nekritičnosti roditelja, neupućenosti roditelja o mogućnosti zaštite djece i stoga potrebi visoke razine odgovornosti i etičnosti oglašivača, ali i potrebi edukacije roditelja i djece”, istaknula je Danijela Žagar, savjetnica pravobraniteljice za djecu.

Maja Lang Morović: Svjesni smo utjecaja izloženosti djece oglašavanju prehrambenih proizvoda

Maja Lang Morović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedna od vodećih članica spomenute radne skupine, izjavila je: “Svjesni smo utjecaja izloženosti djece oglašavanju prehrambenih proizvoda na njihovo zdravlje. Djeca koja su svakodnevno izložena različitim reklamama za prehrambene proizvode osvještavaju njihovo postojanje. Osvještavanjem postojanja proizvoda djeca postaju znatiželjna i žele ih probati, posebno ako se u reklamama koriste njihovi idoli, crtani likovi ili neki drugi, djeci zanimljivi načini prikazivanja. Redovit unos takvih proizvoda, ukoliko se radi o proizvodima s visokim udjelima masti, transmasnih kiselina, soli ili šećera, može dovesti do neravnoteže u prehrani, što dugoročno vodi do porasta tjelesne mase. Reguliranje oglašavanja proizvodima s visokim udjelima masti, soli i šećera iz javnozdravstvene je perspektive intervencija kojom promjenom okruženja djelujemo na navike velikog broja ljudi što predstavlja značajan korak u prevenciji debljine. Kako bismo do toga i doveli na razini Europske unije provodi se zajednička akcija koja državama članicama izradom protokola pruža podršku u provedbi nacionalnih inicijativa. U Republici Hrvatskoj u tu je svrhu osnovana multidisciplinarna radna skupina koja za cilj ima uspostavu reguliranja oglašavanja prehrambenih proizvoda djece kao i praćenje provedbe ove regulative”.

Temelj i povod ove inicijative je recentna europska regulativa, poglavito Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama koja je transponirana u novi Zakon o elektroničkim medijima koji je stupio na snagu krajem listopada prošle godine i Europska  zajednička akcija za implementaciju najboljih praksi u promicanju pravilne prehrane Best-ReMaP (hrv. Najbolje prakse u ograničavanju marketinga nezdrave hrane za djecu i adolescente).

2021-12_Medijske_navike_djece_i_stavovi_roditelja