Velika većina vjernika u župi Crnač referendumom je odlučila da dijecezanski svećenik naslijedi nedavno preminulog franjevca Leonarda Hrkaća. On je ranije zbog neposluha bio izbačen iz Hercegovačke franjevačke provincije jer nije poslušao nalog mjesnog biskupa da župu preda svjetovnim svećenicima. Novoga župnika naknadno će odrediti mjesni biskup Petar Palić, prenosi isti izvor.

Na dan održavanja referenduma priopćenjem se oglasio biskupski ordinarijat Mostarsko-duvanjske biskupije u kojem se podsjeća kako “vlast upravljanja u Crkvi postoji po božanskom ustanovljenju i ne dodjeljuje se referendumima, niti peticijama.” Sukladno tome “organizirani referendum nema nikakav učinak na nutarnje djelovanje Katoličke crkve, u konkretnom slučaju Mostarsko-duvanjske biskupije”, navodi se u priopćenju u vezi referenduma koji je organizirala Mjesna zajednica Crnač s obzirom na podjeljivanje službe župnika, a koje je potpisao generalni vikar don Nikola Menalo.

Biskupski ordinarijat u Mostaru i biskup Petar Palić, dodaje se u priopćenje, su na svako traženje župljana župe Crnač odgovorili otvorenošću i spremnošću pomoći da se situacija u župi, u kojoj je službu vršio svećenik bez kanonskog povjeravanja i pod crkvenom kaznom, normalizira. Toj zadaći i pastirskom poslanju u izgradnji jedinstva biskup Petar Palić će ostati i dalje posvećen, sukladno svim normama crkvenoga zakona koje obvezuju sve koji pripadaju Katoličkoj crkvi.

Crnač je bio jedna od šest župa u Hercegovini koju su franjevci i dio vjernika odbili predati dijecezanskim svećenicima. Zbog toga je iz Reda male braće izbačeno njih devet, a 28 franjevaca je kažnjeno.

U župama Blagaj-Buna, Čapljina, Ploče-Tepčići, Mostar i Grude još uvijek pastoralno djeluju razriješeni franjevci odbijajući se povinovati odlukama mjesnog biskupa i dekretu Svete Stolice.

Stoljećima su katolički vjernici u Hercegovini bili privrženi franjevačkim svećenicima. Papa Lav XIII. ju je 1899. godine želio dekretom predati biskupijskom svećenstvu, ali takvoga tada u Hercegovini nije bilo i biskupi su bili franjevci.

Godine 1923. je Sveta Stolica tu odluku stavila po strani dok se ne odluči drukčije, a 1965. je odlučila o predaji župa dijecezanskom svećenstvu.