Papinska bula ujedno je najstarija autentična isprava Državnog arhiva u Dubrovniku koji je organizirao predavanje uz 1000. obljetnicu. Predavači su bili doc. dr. Ivica Prlender, viši arhivist Zoran Perović te arhivistica Paula Zglav.

Na početku je sve okupljene pozdravila ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak. Istaknula je važnost obljetnice i same isprave te kratko predstavila izlagače.

Viši arhivist Perović je okupljene ukratko upoznao s ispravom iz arhivističke perspektive. „Tisuću godina ima da je ova isprava napisana, a napisana je u Rimu na današnji dan 27. rujna 1022. godine. Datum je utvrđen“, istaknuo je. Napisana je na pergameni, na komadu ovčje kože.

„Malo se koji grad i koji arhiv može pohvaliti činjenicom da čuva nešto što je staro tisuću godina. Ne samo da čuvamo komad životinjske kože nego na njemu nešto i piše. To nešto je i jako važno. Prvi put iz pisanog izvora saznajemo da Dubrovnik ima status nadbiskupije“, kazao je Perović te detaljnije govorio o nekim sadržajima bule.

Ta bula je jedna od mnogih papinskih isprava koje se čuvaju u dubrovačkom arhivu, ali je ta najstarija. Predavač je također protumačio antičku epidauritansku tradiciju koja se spominje u buli. Također je kazao i da je bula 2008. godine restaurirana.

Arhivistica Zglav, koja je prevela bulu s latinskog na hrvatski jezik uz pomoć profesorice latinskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Irene Bratičević, pročitala je prijevod te su okupljeni tako mogli čuti cijeli lijepi tekst bule napisan prije tisuću godina. Potom je, kroz diplomatičku analizu, više govorila o vanjskoj i unutarnjoj strukturi bule koja je za isprave bila propisana. Tekst bule je napisan u 34 retka, pisana je tintom na pergameni, a koristilo se kurijalno pismo i karolinška minuskula. Dolazi iz papinske kancelarije i opremljena je pečatom.

Predavačica je pojasnila i značenja riječi bula. „Riječ bula znači dvostruki olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara. U proširenom značenju može se odnositi na ladanjske isprave ili svečanu papinu okružnicu. Najvažnije papinske bule nazivaju se po početnim riječima teksta.“ Također je objasnila što je palij kojeg nadbiskupi metropoliti nose oko vrata, da je u buli točno napisano na koje svetkovine ga nadbiskup može nositi te da palij simbolizira Kristovo raspeće.

Doc. dr. Prlender je govorio o povijesnom kontekstu isprave i njezinom značaju za onodobnu dubrovačku Crkvu. U vrijeme nastanka bule, početkom 11. stoljeća ni kršćanstvo ni Crkva u Dubrovniku nisu bili mladi, kazao je profesor Prlender.

Naveo je neke osobe iz ranog kršćanstva na ovom području. Današnja znanost nema više onu neku shematiziranu sliku o dolasku divljih barbara na ove prostore koji su zatrli postojeći svijet. Proces kristijanizacije je bio dug i složeni proces, kršćanstvo je bilo dobro uređeno na dijecezanske ustanove već u rimskim pokrajinama, pa i ovdje. Ponegdje je preživjelo, danas je to poznato pod nazivom „mikrokršćanstvo“. Činjenica jest i da je postojala druga kristijanizacija jer je bilo došlo i do promjene stanovništva kao i zbog drugih razloga.

Predavač je detaljnije opisao povijesnu situaciju Dubrovnika u to vrijeme. Opisao je poziciju i interes Saracena na Jadranu kojim je tekao ključni komunikacijski pravac koji je povezivao Istok i Zapad. Svoje interese imali su i staro Istočno Rimsko Carstvo, Franačko Carstvo, Mlečani i drugi. Iz tog vremena potječe informacija da je Dubrovnik „metropola čitavog naroda“ što se može protumačiti da je bio važno regionalno središte.

Predavač je govorio i o nastanku Dubrovačke nadbiskupije oko 1000. godine, u vrijeme pontifikata pape Grgura V. te o složenoj crkvenoj i povijesnoj situaciji koja je dovela do toga. Na samom izmaku 10. stoljeća prilike se mijenjaju, a iz dijela papine bule u kojem se određuje nadbiskupova jurisdikcija vidi se kako mu je širok prostor za kristijanizaciju povjeren davanjem palija.

Doc. dr. Prlender je spomenuo i da se u popisu blagdana na koje nadbiskup može nositi palij ne spominje blagdan sv. Vlaha što upućuje na to da svečev kult još nije bio razvijen i na toj razini prepoznatljiv.

Kao dar iznenađenja, dubrovačkom biskupu Roku Glasnoviću je na kraju predana replika bule izrađena za tu prigodu, a biskup Glasnović je zahvalio te se prigodnim riječima obratio okupljenima.

Biskup je zahvalio organizatorima i predavačima. Radosni smo što ovog 27. rujna možemo obilježiti tisuću godina ove papinske bule – kazao je te skrenuo pozornost na fotografiju koja je bila prikazana tijekom predavanja, a na kojoj je zabilježen trenutak predaje palija sadašnjem splitskom metropolitu. Dodao je da danas metropolit može nositi palij na svaki blagdan u cijeloj svojoj metropoliji.