„Papa Benedikt, jedan od najvećih teologa dvadesetog stoljeća, suvremeni crkveni naučitelj i crkveni otac napustio nas je, otišao je u kuću Očevu, a zapravo u toj veličini on je sebe prepoznavao kao jednostavnog trudbenika, radnika u vinogradu Gospodnjem. To je ono što je rekao kad je bio izabran za papu 2005. godine. Dakle, tako je on sebe doživljavao. Čovjek duboke, jednostavne vjere koji je u vremenu u kojem se svime eksperimentira zapravo htio reći da vjera nije način života s kojim se eksperimentira. I na taj način možda je za neke bio nesuvremen, ali da bi pokazao granice suvremenosti i da bi pokazao u čemu je ljepota i bit kršćanske vjere i povjerenja u Gospodina. To je zapravo bio program cijelog njegovog života, otkriti Božje djelovanje u povijesti, u osobi Isusa iz Nazareta i pokazati svijetu kako bi trebalo živjeti kao da Bog jest. To je isto dio njegovog predavanja prije nego što je izabran za papu kada je upravo istaknuo da u ovom vremenu krize koje se ponaša kao da Boga nema, mi bismo trebali sve činiti da se ponašamo kao da Boga ima. Bit će još puno analiza života i djelovanja pape Benedikta, njegovog svećeničkog, teološkog, dušobrižničkog, biskupskog rada i djelovanja kao prefekta Kongregacije za nauk vjere i kao pape. Ali, rekao bih da njegova jednostavnost, da njegov skromni način života, duboka i oštroumna teološka misao, ljubav prema Gospodinu i prema Crkvi, a time prema svakom čovjeku, ostaje za nas inspiracija, izazov i poticaj da još dublje živimo i svjedočimo svoju vjeru u Crkvi u današnjem vremenu punom izazova i to je na neki način, rekao bih, poruka života pape Benedikta XVI.“, izjavio je dr. Tanjić.