Slavlje je počelo svetom misom u sveučilišnoj kapeli koju je predvodio rektor HKS-a Željko Tanjić, a suslavio je sveučilišni kapelan vlč. Branimir Jagodić.

Nakon misnog slavlja uslijedio je drugi dio programa. Nakon uvodnih pozdrava rektora i koordinatora Katedre za teologiju izv. prof. dr. Zorana Turze održan je okrugli stol o temi „Zašto je važan Drugi vatikanski koncil? Osobni osvrti.“ Drugi vatikanski koncil bio je 21. ekumenski sabor Katoličke Crkve koji je trajao od 1962. do 1965. Koncil je sazvao papa Ivan XXIII. koji je preminuo pri kraju sabora, te ga je do završetka vodio papa Pavao VI. Drugi vatikanski koncil predstavlja najvažniji događaj za Katoličku Crkvu u 20. stoljeću. Prilikom obilježavanja šezdesete obljetnice, prisjetili smo se dubokog bogatstva koje nam je sabor podario. O koncilu su govorili: rektor Željko Tanjić, prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. Gordan Črpić, doc. dr. Matilda Kolić Stanić i doc. dr. Ante Mikić s Odjela za komunikologiju te student prve godine diplomskog studija povijesti Luka Drnić.

Rektor Tanjić istaknuo je da Drugi vatikanski sabor kao jedan od brojnih koncila u povijesti Crkve pripada pologu Crkve. Sabor je po mnogima predstavljao prijelomni događaj za Crkvu, te je izazvao brojne pozitivne reakcije, ali i prijepore. Koncilski dokumenti koji su izazvali prijepor u Crkvi bili su npr. Deklaracija o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae, Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate, te Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes. Ti dokumenti nudili su smjernice po pitanjima koja se tiču vjerske slobode, dijaloga sapripadnicima drugih religija, te dijaloga Crkve s modernim svijetom. Crkva se kroz Drugi vatikanski sabor htjela otvoriti i približiti suvremenom čovjeku.

Prorektor Črpić naglasio je da Drugi vatikanski sabor predstavlja radikalan zaokret Crkve. Neke od promjena su uvođenje narodnog jezika u liturgiju, organizacija crkvene uprave i horizonta prema svijetu. Naglašena je važnost dijaloga, ali i nužnost za aggiornamento, koja je jedna od ključnih riječi Drugoga vatikanskog sabora, a odnosi se na posuvremenjivanje Katoličke Crkve da bude kadra odgovoriti na potrebe suvremenog čovjeka, te da se ne bavi prvenstveno sama sobom.

Doc. dr. Kolić Stanić je iz komunikološke perspektive posebno naglasila dijalog kao jednu od ključnih stavki Drugoga vatikanskog sabora. Sabor je poticao dijalog ne samo sa svijetom, nego i s medijima. Premda u to vrijeme nije bilo društvenih mreža, doc. dr. Kolić Stanić je zaključila da bi u duhu koncila bilo poticanje dijaloga u cyberspaceu, te sa suvremenom medijskom kulturom. Također, smatra da bi sabor potaknuo i razumijevanje umjetne inteligencije koja je sve više prisutna u komunikaciji. Treba voditi računa i o rizicima i opasnostima koja donosi dehumanizacija komunikacije.

Doc. dr. Mikić, također je istaknuo da je dijalog ključ za razumijevanje Drugoga vatikanskog sabora. Ustvrdio je da, nažalost, još uvijek nema dovoljno razvijenog unutarnjeg crkvenog dijaloga, te da je potrebno otvorenije govoriti o određenim pitanjima, kontroverzama, prijeporima unutar same Crkve u duhu poštovanja. Smatra da Crkva ne koristi dovoljno potencijal koji mediji imaju, na čemu, također, treba raditi. Istaknuo je i važnost inkulturacije gdje se od Crkve traži upoznavanje i razumijevanje određene kulture, da bi se moglo na adekvatan način prenijeti evanđeosku poruku.

Student Drnić upozorio je na određene trendove unutar Crkve. Kod određenog broja vjernika gubi se svjesnost o istinskom smislu otkupiteljske žrtve na križu i o tomu od čega ih je, ustvari, Gospodin otkupio i spasio. Istaknuo je da Crkva ne može biti u prvom redu mjesto koje nas treba učiniti sretnim, nego koje nam treba ukazati na smisao. Zadaća Crkve je približiti se svijetu koji se sve više udaljava od Boga, a da bi se to moglo učiniti, nužno je razumjeti današnjeg čovjeka. Postoje i pozitivni trendovi unutar Crkve, kao što su jačanje svijesti da Isus Krist nije mitski lik, nego zaista povijesna osoba, da je njegov Duh i dalje prisutan i vidljiv u Crkvi.

Okrugli stol moderirao je izv. prof. dr. Turza, a svečani akademski čin studentica treće godine preddiplomskog studija sociologije Ema Strbad.