Vlasti u Minsku stvorile su mrežu zakonskih ograničenja kojima se točno utvrđuje koje se vjerske zajednice smiju sastajati, gdje i uz korištenje kojeg štiva, tvrdi „Forum 18“ u svome najnovijem izvješću. Ta ograničenja čine vjersku praksu u velikoj mjeri ovisnom o odobrenjima vlasti.

Prema navodima internetske stranice „Eastern Europe News“, sa sjedištem u Krakovu u Poljskoj, u najnovije vrijeme u Bjelorusiji raste pritisak na Katoličku Crkvu, prenosi Kathpress.

„Forum 18“ pak izvješćuje da su vjernici i vjerske zajednice u Bjelorusiji pod snažnom prismotrom tajne službe KGB-a. Svaka vjerska zajednica ovisna je o registraciji kod vlasti i povrh toga izložena je samovolji dužnosnika. Država propisuje mjesto i temu vjerskih skupova, kao i moguće ponašanje vjernika na njima, a privatna vjerska okupljanja su zabranjena. Vlasti unaprijed provode cenzuru vjerskih sadržaja, ograničavaju širenje većine vjerskih tiskovina i predmeta, pri čemu su vjernici neprestano izloženi prijetnjama da će tekstovi ili internetske stranice biti kategorizirani kao „ekstremistički“.

„Forum 18“ nadalje tvrdi da bjeloruske vlasti uskraćuju dozvole za gradnju vjerskih građevina ili ih čak oduzimaju. Posljednji primjeri oduzimanja crkve zabilježeni su nakon nerazjašnjenog požara u katoličkoj „Crvenoj crkvi“ u Minsku i u slučaju nasilno ispražnjene pentekostalne crkve. Protestantske zajednice trpe još veći pritisak nego pravoslavne i katoličke, protestantima je u pravilu potpuno zabranjeno korištenje prostorija u vjerske svrhe.

Za provedbu odgovarajućih zakonskih odredaba nadležni su suradnici povjerenika za vjere i nacionalnosti, koji redovito posjećuju vjerske poglavare. Osim toga, u gradskoj upravi Minska kao i u svih šest pokrajina u Bjelorusiji djeluje dvadesetak činovnika zaduženih za nadzor vjerskih zajednica. Istodobno, državni namještenici imaju obvezu sudjelovati na vjerskim skupovima koje organiziraju vlasti.

Prema navodima „Foruma 18“, ograničenja su pooštrena posebice nakon predsjedničkih izbora u kolovozu 2020., koje prate sumnje u izbornu prijevaru, kao i nakon što je bjeloruski režim podupro rusku invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Osim bogoslužja, ograničenja se odnose i na sve akcije vjerskih zajednica usmjerene protiv izbornih manipulacija, režimskog nasilja i ruske invazije na Ukrajinu. Vjerski dužnosnici koji sudjeluju u tim akcijama bivaju smijenjeni i kazneno gonjeni. U slučaju pravoslavnih svećenika, ta se praksa provodi u suradnji s Bjeloruskom pravoslavnom Crkvom.
Prema izvješću „Foruma 18“, zabranjeno je i organiziranje molitava za političke zatvorenike, čiji je broj znatno porastao nakon predsjedničkih izbora i koji su u zatvorima izloženi teškim kršenjima ljudskih prava, uključujući i vjerske slobode.
Kako je izvijestio portal „Eastern Europe News“, od početka ruskog napada na Ukrajinu bjeloruske vlasti vrše sve veći pritisak na katolike u svojoj zemlji. Vjernici su izloženi progonu čak i zbog pjevanja crkvenih pjesama zabranjenih autora. Za bjeloruske vlasti katolici su pobornici „zapadne tradicije“ zbog čega ih se smatra inozemnim agentima. Otegotnu okolnost za katolike predstavlja i činjenica da mnogi potječu iz Poljske, prema kojoj je Bjelorusija neprijateljski raspoložena.
Portal navodi primjere katoličkih svećenika Alexandera Baana i Andreia Kevlicha, koji su uhićeni nakon što su na društvenim mrežama objavili ukrajinske zastave. Svećenim Andrzej Bulczak protjeran je iz zemlje zbog širenja „ekstremističkog materijala“. On je na platformi YouTube objavio video u kojemu bjeloruska djevojčica piše pismo u Poljsku, u kojemu poručuje da se bjeloruski narod protivi ratu.