Pronevjera, pranje novca i prijevara glavne su optužbe protiv troje spomenutih optuženika u kaznenom postupku o financijskom poslovanju Zbora odgovornog za glazbenu službu u liturgijskim slavljima u Vatikanu. Istrage su započele 2018., po nalogu Pape, koji je odobrio, kako je objavljeno u priopćenju Svete Stolice od 12. rujna iste godine, „istragu ekonomsko-administrativnih aspekata Zbora“. Nakon pet godina, optužbe su se pretvorile u one za pronevjeru, pranje novca i prijevaru.

Predsjednik Tribunala Države Vatikanskog Grada Giuseppe Pignatone prvo je dao riječ braniteljima da iznesu svoje primjedbe, a zatim promicatelju pravde. Odvjetnik Lauro Sgrò, između ostalog, podsjetio je na „ništetnost i neupotrebljivost nezakonito stečenih dokaza“, nakon prijave koju je Prefektura Papinskog doma podnijela Upravi za financijski nadzor i informiranje (ASIF), što je, prema njegovim riječima, bio „nedostatak stručnosti o slučaju“, a što se, međutim, može pripisati Uredu glavnog revizora. Obrana salezijanskog svećenika je sa svoje strane izvijestila o „beskrupuloznom korištenju potpisa monsinjora Massima Palombelle od strane Michelangela Nardelle“, zbog čega je također podignuta tužba. Ured promicatelja pravde, osporavajući sve iznesene prigovore, zatražio je njihovo odbacivanje.

Na kraju je predsjednik Tribunala zakazao sljedeće ročište za 12. lipnja u 16.30 sati. Mons. Georg Gänswein, naslovni nadbiskup Urbisaglie, prefekt Papinskog doma, mogao bi biti saslušan kao svjedok. Prije Apostolskog pisma u obliku motuproprija o Papinskoj glazbenoj kapeli od 17. siječnja 2019., odgovornost za Zbor mogla se pripisati prefektu Papinskog doma, da bi zatim prešla na maestra Papinskih liturgijskih slavlja.