Od tadašnje 57 maturanata, na proslavi na Šalati okupila su se njih 20. Tom ih je prilikom ugostio rektor Međubiskupijskog sjemeništa preč. Matija Pavlaković i informirao ih o sadašnjem stanju i problemima ustanove čije su zgrade stradale u potresu 2020. godine.

Nakon toga, u sadašnjim prostorima gimnazije primila ih je ravnateljica NKG-a Ljuba Duvnjak. Prema običaju, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je uz umirovljenoga mostarskog biskupa Ratka Perića dionik te generacije, iz svog pomno pisanog notesa prozvao je sve koji su 1959. pohađali prvi razred, njih više od 140, koji su na Šalatu došli iz cijele tadašnje države.

Potom je u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu slavljena misa koju je predslavio mons. Mrzljak. Nakon mise bio je upriličen posjet katedrali u obnovi i zajednički ručak.

Ovogodišnju proslavu organizirao je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog preč. Stjepan Večković.

Generacija maturanata 1963. Crkvi je dala 47 svećenika, dvojicu biskupa, brojne sveučilišne profesore, intelektualce koji su postigli zapažene uspjehe na znanstvenom i kulturnom području. Da bi to ostalo zabilježeno, uz 50. godišnjicu mature 2013. godine tiskana je spomenica generacije „Naši dani na Šalati“.

Prisjećajući se svojih tadašnjih profesora jednoglasno je izraženo zgražanje nad viješću „da sadašnja ideološki ekstremno lijeva zagrebačka vlast želi u zagrebačkom naselju Trnje preimenovati ulicu Petra Grgeca (1890. – 1962.) cijenjenog katoličkog intelektualca, profesora Nadbiskupske klasične gimnazije, književnika i publiciste te nevine žrtve komunističkih progona. Naime, njega su u ideološkom sljepilu proglasili suradnikom ustaša zato što je surađivao u Hrvatskoj enciklopediji te objavljivao svoje književne radove, pjesme i eseje u raznim časopisima i glasilima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.