Istina je prava novost.

Socijalna tribina o izazovima gradskog života

Osijek, (IKA) – U nadbiskupijskom Vikarijatu Osijek u četvrtak 26. listopada održana je druga tribina „Octogesima adveniens – izazovi gradskog života” kojom je nastavljen drugi godišnji ciklus socijalnih tribina sa tematskim izlaganjima mr. socijalnog nauka Crkve Igora Jakobfi, vjeroučitelja i tajnika nadbiskupijskog Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačko-osječke nadbiskupije. Tribinu je, nakon zajedničke molitve, otvorio mons. dr. sc. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.” i biskupski vikar za pastoral grada Osijeka.
Riječ je o temi iz apostolskoga pisma pape Pavla VI. „Octogesima adveniens” (14. lipnja 1971.) naslovljenog na kardinala Mauricea Roya u prigodi 80. obljetnice enciklike Rerum novarum, pojasnio je uvodno predavač. Naime, nakon zadnje tribine s izlaganjem o temi „Kršćansko shvaćanje razvoja” u enciklici Populorum progressio (Razvitak naroda, 1967.), Jakobfi je uvodno pojasnio: „Octogesima adveniens (OA) doima se kao nastavak enciklike Populorum progressio, a njezin je povod trajna promjenjivost prilika u svijetu, analiza tadašnjih prilika i obveza trajne budnosti Crkve. Ukazujući na nove socijalne probleme OA ukazuje na praktične problem urbanizacije, kršćana u gradu, na mjesto mladih i žena u gradu, radnika, na diskriminaciju, migracije, medije i ekologiju. Nadalje govori o socijalizmu i liberalizmu (kriva ideološka rješenja) i nove znanosti o čovjeku (nove antropologije/ideologije). Cilj OA je podsjetiti i utvrditi u zadaćama buđenja Božjeg naroda na puno razumijevanje svoje uloge u aktualnom trenutku i promicanja apostolata laika i socijalnoga nauka Crkve.” Govoreći o urbanizaciji i njezinim oblicima deprivacija, Jakobfi je ustvrdio kako: „Urbanizacija je nepovratni proces (OA 10), a karakterizira ju: velika koncentracija ljudi (OA 8) – anonimnost i otuđenost (OA 10), individualizam i iskorištavanje drugoga (OA 9, 10 i 15), diskriminacija prava/lažna (OA 16 i 23); zatim manjak intime zbog skučenosti stanova – bijeg iz doma na ulicu (OA 11), razaranje obitelji i njezinih odgojnih uloga (OA 11 i 13), zdravstveni rizici; prezaposlenost (OA 14) – razaranje obitelji, zdravstveni rizici; veća uloga tržišta (kupovine, prodaje i radne snage) i dohotka (OA 15) – siromaštvo, vanjske migracije (OA 17); veća ponuda robe i usluga – unutarnje migracije (OA 8 i 17), veća izloženost, konzumerizam (OA 9) i zahtjevi za kompleksnijim strategijama preživljavanja; te naposljetku veća koncentracija čimbenika onečišćenja (OA 21) – ekološki i zdravstveni rizici.” Tijekom tribine naglašeno je kako su “kršćani prvi odgovorni, odnosno jedini koji evanđeljem mogu uskvasati život u gradu (PP) i donijeti poruku nade u konkretnom življenju bratstva i konkretne pravde”. Kako to ostvariti? Jakobfi odgovara: “Donijeti poruku nade u konkretnom življenju bratstva i pravde znači lokalizirati socijalni nauk (OA 4, 42 – 47) kroz zalaganje za pravdu, mijenjanje srdaca, političku aktivnost i podjelu odgovornosti. To sve ne čekajući pasivno poticaj od pastira, već samoinicijativno (OA 48) kroz prokazivanja nepravde i iznad svega kroz konkretno djelovanje (OA 48 – 49) na razini župe i organizacija gdje će se stvarati središta zanimanja i kulture, s raznolikim udruženjima, domovima odmora, sastajalištima, duhovnim zajedničarskim susretima u kojima će svatko izaći iz svoje osamljenosti i uspostaviti bratske odnose (OA 11 – 12). To znači od ‘Ninive učiniti Jeruzalem’. U kontekstu djelatne skrbi za diskriminirane (distribucijski i relacijski deprivirane) u gradovima, konkretno u Osijeku djeluju udruge “Veronikin rubac” i “Putevi milosti”. Bitno je konkretizirati skrb za lažno diskriminirane (OA 13 -16 i 23) i odgoj za ljubav/solidarnost, skrb za migrante (OA 17) kako za unutarnje (radnike, studente) tako i za vanjske koji odseljavaju u druge zemlje.”