Okupljenu publiku i sudionike pozdravio je domaćin fr. Ante Kazoti izrazivši ponos i radost što je iz Kažotićeva roda. Zahvalu organizatorima Nacionalnom svetištu sv. Josipa iz Karlovca, Udruzi za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ te dominikanskom samostanu u ime Hvarske biskupije izrekao je generalni vikar don Stanko Jerčić. Nadahnut izložbom, u kojoj autorica od pomalo odbačenih materijala koji se rabe u svakodnevici stvara likove svetih ljudi, generalni vikar zaključio je da smo svi pozvani na svetost. U ime Staroga Grada gradonačelnik Antonio Škarpa zahvalio je što, uz bogate duhovne sadržaje, dominikanski samostan organizira brojna kulturna događanja poput ove izložbe. Rektor sv. Josipu posvećenog svetišta mons. Antun Sente ml. istaknuo je da po Hrvatskoj trenutačno putuju tri izložbe hrvatskih svetaca: aktualna izložba s. Zdravke Milić dan ranije otvorena je u Šibeniku, izložba Iris Mihatov Miočić je u Rijeci, a izložba Karin Grenc stigla je na Hvar. Uputio je na duhovna bogatstva koja hrvatski sveti ljudi nose, a cjelokupan izložbeni ciklus podsjetnik je na to. „Koga se mi sjećamo 700 godina? Ne sjećamo se ni svojih pradjedova, a kamoli nekih drugih nama osobno nevažnih ljudi. Kažotića se sjećamo i nakon sedam stoljeća zato što svijetli kao osoba sveta života bez koje je nezamislivo hrvatsko srednjovjekovlje“, istaknula je predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran rekavši da Hrvati, nažalost, nerijetko zaboravljaju svoje velikane. „Ovim velikim izložbenim ciklusom već 15 godina nastojimo pridonijeti boljem poznavanju hrvatskih svetaca i blaženika, a biti u dominikanskom okrilju uz izniman Kažotićev jubilej i blagdan izraz je velikoga poštovanja“, zaključila je. Izložbu je otvorio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. „S osobitim smo zadovoljstvom i zahvalnošću ovdje uz Kažotićev jubilej. Otvoreno ovom prilikom pozivam Vatikan da pogleda na plemenite Hrvate Kažotića i Stepinca i da ih proglasi svetim“, naglasio je župan Boban otvarajući izložbu koja će u Starom Gradu biti otvorena do početka listopada. Svečanost su glazbeno obogatili Faroski kantaduri koji su pjesmom animirali i misno slavlje prije otvorenja izložbe, a koje je, uz koncelebraciju dominikanaca starješine fr. Ante Kazotija i fr. Marija Marinova, predvodio mons. Antun Sente ml.

„Svojim bogatim životom bl. Augustin Kažotić sigurno je nadahnjivao mnoge svoje nasljednike. Među njima je zasigurno i bl. Alojzije Stepinac. Njih su obojica, i Kažotić i Stepinac, bili zagrebački biskupi, obojica su imali visoka znanja i obojica su se brinuli za najslabije. Kažotiću nije bilo dopušteno iz Avignona se vratiti u Zagreb, zato Stepinac nije htio iz Hrvatske, radije je ostao sa svojim narodom“, u propovijedi je govorio mons. Sente. Propovijedao je o tome kako se Kažotić brinuo za zdravlje ljudi, kako je stavljao naglasak na kulturu, i na reformu liturgije. „Imao sam priliku biti na Kažotićevu grobu u Luceri. Tamo sam vidio da su Talijani talijanizirali Kažotićevo ime. Zovu ga Casotti. Doživio sam da ga oni više drže svojim nego mi Hrvati“, istaknuo je i zaključio da nam treba još puno napora da snažnije štujemo bl. Kažotića. „Zar nam trebaju strani ljudi govoriti o kvaliteti naših iznimnih ljudi? Zagledani u istinu i prebogatu baštinu budimo ponosni na ono što imamo i jesmo“, zaključio je mons. Antun Sente ml.