Pohod Mongoliji, 43. putovanje pape Franje izvan Italije, podsjetio je da veliki evanđeoski plodovi uvijek započinju s malenim, s gorušičinim zrnom.

Uz 80. godišnjicu srbočetničko-partizanskoga genocida u Zrinu govori dvoje njegovih istražitelja i unuka jedne od žrtava. „Osim svjedočanstava ostaje i gorko razočaranje Zrinjana hrvatskim vlastima koje se u trideset godina nisu imale hrabrosti susresti s nepravedno osuđenima i protjeranima, a kamoli im vratiti otetu djedovinu”, ističe u razgovoru Damir Borovčak, autor čak triju knjiga o Zrinu.

O upozorenjima dvojice biskupa na predstavljanju knjige „Zrin – u spomen žrtvama genocida” koja su „istodobno i bolna istina i ključ za duhovno, to jest ideološko oslobođenje Hrvatske” komentar piše glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. „Obojica biskupa dala su naslutiti da ‘dobra organizacija’ krvnika do dana današnjega ne samo da traje, nego preko onih koji se nisu uspjeli izvući iz njihove mreže koči istinski hrvatski napredak, kojega ne će biti bez suočavanja s povijesnom istinom i bez skidanja okova s duhovne i ideološke okupacije koja je još na djelu”, piše među ostalim urednik Stanić.

Kako ublažiti posljedice afričke svinjske kuge, mogu li se spasiti slavonska obiteljska gospodarstva na kojima se događa pomor svinja, hoće li u idućim mjesecima rasti cijene mesa i hoće li na hrvatskom tržištu biti sve više uvezenih genetički modificiranih proizvoda, neka su od pitanja na koja je odgovore u središnjem intervjuu dao jedan od vodećih hrvatskih agronomskih stručnjaka mr. Miroslav Kovač. „Umjesto da ojačamo domaće, sve veće potrebe za hranom pokrivamo iz inozemnih izvora, široko se otvaraju vrata ulaska nekvalitetne hrane i proizvoda, pa onda i genetički modificiranih proizvoda. Očito smo postali mjesto za viškove robe iz drugih država koji često dolaze do nas i uz pokoju skrivenu potporu pošiljatelja”, upozorio je uz ostalo mr. Kovač.

Ususret jednoj od najznakovitijih beatifikacija u 21. stoljeću novi broj donosi prilog o svjedočanstvu mučeničke ljubavi prema bližnjemu, svetosti braka, obitelji i života. Proglašenje blaženom mnogočlane poljske obitelji Ulma, čije su članove sve od reda nacisti smaknuli zajedno s osmero Židova koje je obitelj skrivala, prva je beatifikacija čitave jedne obitelji u povijesti Crkve. Štoviše, prvi se put u povijesti blaženom proglašava dijete u majčinoj utrobi. Članovi obitelji naći će se i na popisu blaženika Katoličke Crkve i na popisu Pravednika među narodima Države Izraela.

Budimpeštansko Katoličko sveučilište „Peter Pazmany”, koje predstavlja ovotjedna reportaža, jedno je od najstarijih europskih visokoškolskih ustanova, s kojim unatrag nekoliko godina sve snažnije surađuje i Hrvatsko katoličko sveučilište. Studenti Sveučilišta „Peter Pazmany” cijenjeni su u međunarodnim krugovima. Neki odlaze raditi u inozemstvo, no izvan Mađarske ne vide svoju budućnost na duge staze. A unatoč brojnim suvremenim „izmima”, budimpeštansko katoličko sveučilište ne krije „tajni” sastojak svojega uspjeha – ono je i mjesto gdje Bog i znanost itekako surađuju.

Mlada pravnica Dora Lukačević, jedna od laičkih stupova župe sv. Male Terezije na Miramarskoj, svjedoči kako je smisao od najranijih dana pronašla i u pripadnosti župi, a stalni sudski vještak mr. Robert Spudić govori o kršćanskoj solidarnosti u svim prilikama i neprilikama u prometu.

Najstarija hrvatska križarica Ivanka Tomka proživjela je više od jednoga stoljeća i iza sebe ostavila neizbrisiv trag plodnoga života i svijetli primjer kako živjeti kršćanske vrjednote, a stranice Glasa Koncila o njoj donose posebno pripremljeni prilog. Bog ju je pozvao k sebi godinu dana prije nego što bi napunila 90. obljetnicu kako je postala križarica.