Susret je održan u povodu 42. obljetnice Međunarodnog dana mira u organizaciji Banjolučke biskupije i Međunarodne paneuropske unije pod pokroviteljstvom dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda i u suradnji s gradom Banjom Lukom i Hrvatskim kulturnim društvom Napredak. U dvorani ispod trapističke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije Prije gosti su najprije imali prigodu upoznati se s prošlošću i sadašnjošću Marije Zvijezde kroz razgledanje izložbe, mrežne stranice, novih izdanja o Mariji Zvijezdi, biblioteke, muzejskih eksponata i paneuropskih izdanja. 

Nakon glazbene točke Puhačkog orkestra lovačkih rogista iz njemačkoga grada Novog Ulma i uvodnih riječi voditelja programa mons. Miljenka Aničića, direktora Caritasa i Europske akademije Banjolučke biskupije, riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki. Obraćajući se „vrlo poštovanim dobročiniteljima i prijateljima Europskog centra za mir i suradnju i kuće susreta Marija Zvijezda, cijenjenim uzvanicima i svim dragim gostima“ zahvalio je Bogu, izvoru svakog dobra, što ih može pozdraviti „na ovom povijesnom i važnom mjestu, ne samo za Banjolučku biskupiju, nego i za naš grad, cijeli ovaj kraj, pa i za cijelu našu zemlju“.

„Obilježavamo – na nama moguć, skromni način – treću obljetnicu otvaranja „Kuće susreta“ i u njoj Europskog centra za mir i suradnju, u prostorijama nekoć slavne trapističke opatije Marija Zvijezda. Njezinim utemeljenjem prije 154 godine došao je u naš grad i u našu zemlju – blagi i osvježavajući povjetarac europske kulture, prosvjete i civilizacije, te snažno potaknut svekoliki humani razvoj ovog grada i kraja. Potaknuti a i zaduženi vizionarskim, pionirskim nesebičnim i neumornim radom utemeljitelja Marije Zvijezde, redovnika-monaha, o. Franje (Franza) Pfannera iz zapadne austrijske pokrajine Vorarlberg, pripadnika strogog trapističkog reda i njegove subraće iz opatije Maria Laach u Njemačkoj i mi smo, dobivši zaduženje od vodstva Crkve u Rimu, započeli – sa skromnim snagama i još skromnijim sredstvima – raditi na sustavnom spašavanju zapuštenog i povratku otuđenog kulturnog blaga, jedinstvenog u našem gradu i zemlji, namijenjenog općem dobru, te na nastavku naših dosadašnjih raznih i poratnih konkretnih akcija u prilog izgradnje pravednog i trajnog mira“, kazao je biskup Komarica te poimence pozdravio brojne uvažene goste.

„Već dosadašnji naši zajednički napori, uloženi u stasanje ove mlade, plodne biljke mira, susreta i suradnje – potpomognuti Božjim blagoslovom s kojim smo i započeli ovo djelo – Bogu na slavu, a našim sugrađanima i suvremenicima na svekoliku korist – isplatili su se i pokrenuli nove, konstruktivne snage i iskorake. Ima nade, već klija obećavajuća mladica iz drevnog panja nesebične kršćanske ljubavi, zalijevana i podupirana od strane brojnih ispruženih ruku i plemenitih srdaca“, kazao je biskup Komarica u svom pozdravu.

Svoj pozdrav uputio je potom prof. dr. sc. Pavo Barišić, glavni tajnik Međunarodne i predsjednik Hrvatske paneuropske unije, koji je napomenuo da je na nedavno održanom okruglom stolu, koji je organizirao Francuski komitet Paneuropske unije u gradu Hyèresu na Azurnoj obali, predstavio „Europski centar za mir i suradnju ‘Marija Zvijezda’ kao ogledan primjer suradnje koji podupire paneuropski pokret za ujedinjenje Europe“ te prenio pozdrave i izraze potpore predsjednika Alaina Terrenoirea i paneuropskih prijatelja iz Francuske i drugih zemalja.

„Znakovito je što se Europski centar, koji u svojemu nazivu sadrži riječ mir, utemeljen upravo na datum kada se diljem svijeta obilježava spomendan mira. Zahvalni smo stoga biskupu Komarici, ustrajnom zagovaratelju mira i pomirenja, što obilježavanjima obljetnica centra i okupljanjem na ovom posvećenom mjestu molitve i rada pridonosi jačanju ideala mira u ratom napaćenoj zemlji Bosni i Hercegovini… Mladi iz Bosne i Hercegovine kao i drugih zemalja mogu dolaziti na ovo posvećeno mjesto. U Europskom centru mogu se nadahnjivati i graditi mostove interkulturalne, međuvjerske i međunacionalne suradnje. S ponosom podsjećam da su predstavnici paneuropske mladeži iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Hrvatske prepoznali tu prigodu. Održali su 8. lipnja 2023. konferenciju u Kući susreta ‘Marija Zvijezda’. Objavili su poučnu deklaraciju u kojoj su se osvrnuli na europske vrijednosti i baštinu opatije ‘Marija Zvijezda’… Suradnja i uzajamno razumijevanje među ljudima ključne su poluge za ostvarenje mira. Ideal vječnoga mira začinje se u glavama ljudi. Mir izvire iz duhovne i ćudoredne solidarnosti. Bosna i Hercegovina svojom raznolikošću i bogatom kulturnom baštinom ogledno je mjesto za susrete i deliberaciju Europljana o mirotvornom uređenju vlastite zajednice i oblikovanju budućnosti. Europski centar ‘Marija Zvijezda’ može u tom obzoru biti značajan svjetionik na putu proširenja i uređenja Europske Unije u znaku mira i suradnje“, poručio je akademik Barišić.

Svoje pozdrave također su uputili: prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova RH, gospođa Žana Ćorić, savjetnica državnog tajnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, gospodin Rudolf Baier, predsjednik Udruge „Prijatelji Marije Zvijezde“ iz Njemačke, gospodin Josef Kirchman, načelnik Langena u Austriji, rodnog mjesta o. Franza Pfannera, utemeljitelja samostana Marija Zvijezda, Josef Kirchman, načelnik Langena u Vorarlbergu, rodnom mjestu o Franza Pfannera koji je pročitao pismo mjesnog biskuipa mons. Bennoa Elbsa, predstavnici pojedinih županija iz Hrvatske i Posavske županije i drugi. Pozdrav je uputio i dugogodišnji predsjednik HKD Napredak i član Kuratorija Centra mons. Franjo Topić te istaknuo da je Bosna i Hercegovine povlašteno mjesto za dijalog jer u njoj žive različiti narodi i ljudi različitih religija. „Zato je važno da u Banjoj Luci djeluje Europski centar za mir“, kazao je profesor Topić. Podsjetivši da je utemeljitelj trapističkog samostana Marija Zvijezda o. Pfanner došao u Banju Luku još u vremenu otomanske vladavine i uspio pokrenuti tolike ljude iz različitih nacija da se okupe u samostanskoj zajednici, izrazio je uvjerenje da je moguće i danas iz različitih zemalja okupiti ljude koji će se ujediniti oko izgradnje mira. „Svugdje u svijetu život je proza, a samo u Bosni i Hercegovini poezija“, kazao je mons. Topić ističući da mu je u evanđelju najdraža rečenica: „Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati!“ (Mt 5,9).

Nakon upućenih pozdrava biskup Franjo Komarica održao je izlaganje pod naslovom „Europski centar u službi zajedničkog života i izgradnje mira”. Na početku je podsjetio da je godine 1981., kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda utemeljila Međunarodni dan mira, a ‘u svrhu obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama’. „Mi stariji smo bili mladi, a dobar broj vas, današnjih mladih, nije bio ni rođen. Svih ovih 42 godine brojni su se naši miroljubivi i humani suvremenici trudili – pojedinačno i zajednički – u svojoj životnoj sredini i u praksi provoditi univerzalne ideale mira. S pravom se očekivalo i očekuje da vjerujući ljudi, osobito pripadnici monoteističkih svjetskih religija – židovstva, islama i kršćanstva – budu neumorni promicatelji i branitelji vrijednosti ideala mira – na lokalnoj i globalnoj razini“, kazao je biskup Komarica te podsjetio da se u Katoličkoj Crkvi već 56 godina (od 1967.) na svaku Novu godinu, tj. svakog 1. siječnja obilježava Svjetski molitveni dan mira.

„Općenito se može reći – upravo za vrijeme u kojem mi živimo, da nikada u povijesti čovječanstva nije bilo toliko govorenja o miru i da se nikada za mirom nije toliko čeznulo kao u naše vrijeme. Rastuća međusobna ovisnost među narodima i nacijama naprosto potiče da skoro svaki normalan čovjek – barem načelno – prihvaća ideal bratstva među svim ljudima. Velike međunarodne institucije diskutiraju o mirnoj koegzistenciji čovječanstva. U javnosti raste svijest o besmislenosti, apsurdnosti ratova – kao sredstva za rješavanje spornih pitanja. Sve više se mir nameće kao nužni preduvjet za bratske odnose među narodima i nacijama.

Mir se sve više i sve jasnije prepoznaje ne samo kao put prema pravdi, nego je on sam, tj. mir djelo pravde. Pa ipak se uvijek iznova može vidjeti i doživjeti kako se mir minira i razara“, rekao je biskup Komarica te dodao da je „zadaća Crkve pomagati čovjeku da cjelokupni ovozemaljski, vremeniti poredak pravilno izgrađuje i usmjerava i da ga po Kristu sve više približava Bogu izvoru i uviru svega što postoji.“ Podsjetio je i na poruku svetog pape Ivana Pavla II. upućenu u prigodi pastirskog pohoda Sarajevu, 13. travnja 1997.: „Dopustite mi da prije povratka u Rim ponovim riječi: nikada više rata! To je želja, ali ujedno i molitva koju povjeravam srcu i umu svakoga! Ovo je za Bosnu i Hercegovinu uistinu vrijeme gradnje mira. Da bi se uspjelo u tako zahtjevnom pothvatu morate se oslanjati na one najbolje snage koje imate i na suradnju svih stanovnika Bosne i Hercegovine, svjesni da su svi ljudi braća, jer su svi djeca jednog jedinog Oca.“

„Moja je zadaća da vas sada, još malo, upoznam s ostvarenim planovima, s događanjima te našim aktualnim željama, nadajući se da ćete to dobronamjerno primiti znanju i k srcu. Imajući u vidu da u svojoj životnoj sredini u ovom gradu imamo dragocjenu baštinu neumornog i požrtvovnog rada brojnih plemenitih ljudi – redovnika i drugih iz čak 16 europskih zemalja, koji su plodove svoga duhovnoga, umnog i tjelesnog rada darivali i ugrađivali u opće dobro svih stanovnika ovog kraja i ove zemlje i tako ujedno doprinosili njihovom mirnom zajedničkom životu, – mi smo se trudili u nastavljanju širenja istine o toj dragocjenoj baštini – kako u našoj domaćoj sredini, tako i diljem europskih država i naroda“, rekao je biskup Komarica te progovorio o radovima na očuvanju dragocjene preostale baštine „velikog broja plemenitih Europljana, graditelja i djelatnika ove posvećene vjerske institucije, vrlo zaslužne za opći i civilizacijski kulturni razvoj našeg grada i njegove okoline, te s obavezom svih dobronamjernih i odgovornih dužnosnika i svih drugih građana ovoga grada i ove države da zajedničkim snagama konačno izvučemo iz blata nemarnosti i preziranja kao i iz mraka nepoznavanja preostale ali još uvijek upotrebljive materijalne kao i duhovne vrijednosti i nasljeđa njihova pregalačkog, nesebičnog rada i požrtvovnosti.“

Gospođa Doris Pack, za koju je biskup Komarica rekao da je „dugogodišnja članice Europskog Parlamenta, zadužena i veoma zaslužna za liječenje rana zadnjeg rata u ovom dijelu našeg kontinenta; dragocjena podupirateljice karitativnih, socijalnih i odgojno-obrazovnih projekata Banjolučke biskupije, članu Kuratorija našeg Centra“, održala je prigodno predavanje pod nazivom „Svi se potrudimo da svi stanovnici BiH mognu imati mirni zajednički život“. Podsjetila je da je prisutna u jugoistočnom dijelu Europe od 1989. godine. Kazala je da nedavni rat može potvrditi koliko je važno što se u Centru za mir pokreće na planu izgradnje mir. Spomenula je da u ratnom i poratnom vremenu, surađujući s biskupom Komaricom, mogla vidjeti i doživjeti kako se skrbi o ljudima koji su se, nakon što su prognani, željeli vratiti u svoje domove. Istaknula je da se biskup Komarica, sa svećenicima, redovnicama i vjernicima, nije brinuo samo o dušama nego i za razna područja čovjekova življenja. Rekla je i da je sredinom devedesetih godina imala prigodu pomagati biskupu Komarici u obnavljanju jedne bolnice u kojoj su se brinuli za ljude različitih naroda. Kazala je da su već tada razmišljali o načinu kako da se pomogne oko smještaja povratnika koji su se željeli vratiti u svoje domove. Spomenula je i otvaranje Europske akademije, zatim otvaranje katoličkih škola koje su otvorene za djecu različitih naroda, a temeljna ideja je ideja mira koju ljudi žele. Rekla je da je tijekom djelovanja u Europskom parlamentu nastojala pomoći. „Ova kuća treba biti kuća za sve ljude iz Europe koji žele jedni s drugima govoriti i surađivati“, kazala je gospođa Pack izrazivši radost da je BiH dobila status kandidata za ulazak u Europsku uniju. Potaknula je sve da pomognu mladima da u Bosni i Hercegovini vide svoju budućnost umjesto da odlaze iz nje.

Svečanost je završena euharistijskim slavljem u bivšoj trapističkoj, a sada župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije koje je predvodio biskup Franjo Komarica uz koncelebraciju šestorice svećenika i asistenciju trajnog đakona Marijana. U propovijedi biskup Komarica je pozvao sve nazočne da budu širitelji kraljevstva mira, pravde i istine. Podsjetio je da ih Isus Krist sve šalje da budu njegovi svjedoci u svijetu, da se Bog proslavi po njima. Pozvao je da molitvom zahvale Bogu što ih je sabrao iz čak pet zemalja u Centru za mir i drevnoj opatiji u kojoj su živjeli i djelovali trapisti iz raznih zemalja kao graditelji mira.

Tijekom mise lovački rogisti svirali su Misu sv. Hubert, a nakon mise održali su i prigodni koncert u samostanskom dvorištu.