Pariz, (IKA) – Na Sveučilištu Pantheon-Assas, Paris 2, održan je 14. listopada kolokvij „Hrvatska diplomacija od 8. stoljeća do danas. Povratak u povijest i pogled u budućnost”. Kolokvij je održan pod pokroviteljstvom dva sveučilišta: Pantheon-Assas, Paris 2 (Sorbonne) i Sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallee, te Predstavničkog vijeća ustanova i zajednice Hrvata Francuske (CRICCF-HSKF) i Udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA). Brojno slušateljstvo, među kojima i nekoliko stranih diplomata, imali su priliku upoznati se kako s poviješću hrvatske državnosti od 8. stoljeća pa do naših dana tako i s poviješću diplomacije i diplomatima koji su je obilježili.
Thierry Mudry, odvjetnik i povjesničar, u uvodnom izlaganju oslikao je razvoj hrvatske diplomacije od kneza Branimira (oko 870. godine) do Branimira Jelića koji sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća pokušavao svojim kontaktima u SSSR-u, u slučaju okupacije Jugoslavije od strane SSSR-a, stvaranje neovisne Hrvatske uz pomoć SSSR-a.
Diplomat Stjepan Špoljarić oslikao je isusovca Josipa Ruđera Boškovića kao diplomata u službi Dubrovačke Republike istodobno ukazujući na specifičnost njene diplomacije i način kako se Dubrovačka Republika zahvaljujući svojoj diplomaciji i svom načinu upravljanja uspjela održati sve do njena ukinuća od strane Napoleona.
Povjesničar Luc Orešković predstavio je diplomatska događanja u doba Luja XIV. koja su dovela do pogibije hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Vlatko Marić govorio je o franjevcima diplomatima i žrtvama diplomacije. Ukratko je opisao kako si franjevci već od samog početka bili upućivani kao diplomati u Mongoliju i Kinu. Ukratko je oslikao dva velika franjevačka diplomata Ivana de Plan Carpina i Guillaumea de Rubroucka iz 13. stoljeća. Zatim je istaknuo da je iz hrvatskih prostora ili vezanim uz njih bilo više od četrdesetak franjevaca diplomata. Kao primjer jednog od uspješnog diplomata u europskom ali u kontekstu hrvatskog prostora ukratko je predstavljen fra Juraj Dragišić, te diplomatska aktivnost franjevaca Bosne Srebrene između 1776. i 1878., kako ih opisuje kroničar fra Jako Baltić.
Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova RH i sadašnji poslanik u Hrvatskom saboru, predstavio je kako se tretiralo hrvatsko pitanje u međunarodnim odnosima između 1914. i 1929. godine. Podsjetio je na poteškoće koje su onemogućile da Hrvatska i Hrvati dobiju samostalnost i slobodu jer su kao dio Austro-ugarske smatrani gubitnicima u ratu.
Nakon prvog dijela izlaganja uslijedila je konstruktivna diskusija u sklopu okruglog stola. Izlagači su nastojali odgovoriti na postavljena pitanja i ukazati na mnoge nepoznate činjenice kada je u pitanju diplomatsko priznanje Republike Hrvatske.

U poslijepodnevnom dijelu kolokvija Georges-Marie Chenu, prvi francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, podsjetio je slušateljstvo kako su velike sile priznale Hrvatsku kao suverenu državu. Iznio je kakvi su bili stavovi velikih sila na početku agresije na Hrvatsku i Sloveniju i kako su se ti stavovi polako mijenjali te kako je došlo do priznanja.
Filip Vučak, veleposlanik RH u Parizu, govorio je o Vatikanu i njegovom ponašanju prema Hrvatskoj kroz povijest ali naglasak je stavio na odnos Vatikana prema Hrvatskoj u doba agresije na Hrvatsku. U izlaganju je istaknuto da je uloga pape Ivana Pavla II. bila presudna za priznanje. Premda Vatikan nije bio prvi koji je priznao Hrvatsku (bio je to Island), bio je među prvima, ali moralni autoritet igrao je vrlo važnu ulogu. Hrvatski narod prepoznao je njegovu veliku ulogu i na tomu je jako zahvalan.
U izlaganju koje je poslao Reneo Lukić, sa sveučilišta Laval, prikazan je razvoj odnosa Hrvatske i Srbije između 1995. i 2000. godine. Uspostavljeni su diplomatski odnosi ali poteškoće postoje zbog toga što su u Srbiji još uvijek brojni nacionalisti koji još uvijek razmišljaju u kategorijama velikosrpstva i koji svojim djelovanjem još uvijek dovode u pitanje hrvatsku samostojnost.
Boštjan Turk sa Sveučilišta u Ljubljani govorio je o odnosima Hrvatske i Slovenije ali u kontekstu osobnog viđenja naglašavajući da su problemi u odnosima dvije prijateljske zemlje više proizvodi političkih elita koje žele sačuvati ili osvojiti vlast.
Marc Gjidara sa Sveučilišta Pantheon-Assas, Paris 2, govorio je o problemima s kojima se susreću zemlje kada se govori o problemu regionalizacije i to posebno kada se vlast države želi umanjiti ili potpuno isključiti stavljanjem naglaska na regionalizaciju u europskom kontekstu. Takvo viđenje regionalizacije je destruktivno za zemlje članice ali za samu Europsku uniju. Stoga je potrebno uzeti u obzir sve parametre kada je u pitanju regionalno povezivanje u mediteranskom i europskom kontekstu ne gubeći iz vida da su države nositeljice one koje omogućuju europsko zajedništvo i međusobnu suradnju.
Joseph Krulić sa sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallee govorio je o pravnim aspektima priznanja država te poteškoćama u određivanju kriterija na osnovu kojih su europske zemlje priznale Hrvatsku i Sloveniju. Bilo je presudno mišljene Badinterove komisije te kriteriji zemalja Europske unije koje su Hrvatska i Slovenija ispunile.
Za vrijeme drugog okruglog stola sudionici kolokvija raspravljali su o izloženim temama. Naglasak je svakako bio na kronologiji i uvjetima koji su bili stavljeni pred Hrvatsku i Sloveniju.
U kontekstu održavanja kolokvija o hrvatskoj diplomaciji obilježen je i Svjetski dan kravate. Sudionici kolokvija mogli su se upoznati s poviješću kravate budući da su bile izložene ilustracije povijesti kravate na francuskom jeziku koje su pripremili članovi upravnog odbora AMCA-e u suradnji s Akademijom kravate.