Tijekom duhovne obnove više od 400 hrvatskih vjernika nastanjenih u Welsu, Linzu, Grazu i njemačkom Nürnbergu i Ingolstadtu slušali su duhovne nagovore i svjedočanstva o mnogim čudesnim Božjim zahvatima kako u povijesti vjerničkog naroda tako i u ovo naše vrijeme, pristupali sakramentu pomirenja, sudjelovali u pobožnosti krunice i euharistijskog klanjanja, te slavili misu na hrvatskom i njemačkom jeziku. Posljednji dan duhovne obnove u nedjelju 22. listopada dva euharistijska slavlja predvodio je preč. Slawomir Dadas, biskupski vikar biskupije Linz za Crkvu u svijetu, te rektor bogoslovije u Linzu, a koncelebrirali su mons. Mlakić i mons. Sente. Uz biskupskog vikara Slawomira koji je Božju riječ tumačio na njemačkom jeziku, na jednoj je misi propovijedao mons. Sente, a na drugoj mons. Mlakić na hrvatskom jeziku.

Tom prigodom, između ostalog preč. Dadas okupljenim je hrvatskim vjernicima poručio kako su pozvani bogatstvom svoje vjere i bogatom baštinom svoga hrvatskog naroda obogaćivati i ugrađivati se u novu domovinu koja ih je primila, a Crkva u Austriji, konkretno biskupija Linz i župa Svete Obitelji u Welsu stoji im na raspolaganju sa svim svojim duhovnim i pastoralnim programima.

Tijekom cijelog vremena duhovne obnove vlč. Niko Tomić, svećenik biskupije Linz i župnik Svete Obitelji u Welsu, udjeljivao je sakrament pomirenja okupljenim vjernicima. Za vrijeme održavanja duhovne obnove tijekom cijele subote jedan je svećenik vodio program dok su ostala dvojica ispovijedala.

Najveći dio okupljenih vjernika ujedno su i članovi Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova utemeljenih u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, a u protekle dvije godine prošireni i među Hrvatima u Austriji i Njemačkoj kojima su se pridružili i neki austrijski, odnosno njemački vjernici. Početku susreta nazočio je i o. Andreas Kolm, benediktinac iz samostana Kremsmünster koji je ujedno duhovnik Josipova vjenčića sačinjenog od hrvatskih i austrijskih vjernika.

Bračni par Ferdo i Jadranka Sabelija sa suradnicima posluživali su sudionike i brinući o svim tehničkim i organizacijskim detaljima duhovne obnove, a članovi VIS-a „Gloria Patri“ slavili su Gospodina pjesmama na hrvatskom i njemačkom jeziku.