Predavanje je u povodu Mjeseca hrvatske knjige organizirao Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša i Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda u Belišću, a održala ga je asistentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doktorandica Matea Sesar. Na predavanju je bila nazočna i voditeljica Odsjeka doc. dr. Silvija Ćurak te predstavnica Grada Belišća Ljerka Vučković.

Prisutne je na početku, u ime organizatora, pozdravio župni i samostanski vikar te duhovni asistent bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda u Belišću fra Mirko Mišković. Potom je uslijedilo predavanje u kojemu je Matea Sesar predstavila okupljenima najstarija tiskana izdanja u Hrvatskoj. S obzirom da se predavanje održavalo u župi koju vode franjevci trećoredci glagoljaši, naglasak je u predavanju bio na tiskanim glagoljskim izdanjima. Nakon uvoda u povijest svjetskoga i europskoga tiskarstva, Sesar je progovorila najprije o hrvatskoglagoljskim inkunabulama, ističući prvu tiskanu knjigu „Misal po zakonu Rimskoga dvora“, tiskanu 1483. godine. To je knjiga kojom su Hrvati ušli u svijet „crnoga umijeća“, odnosno tiskarstva.

Pošto je predstavila i ostale četiri sačuvane inkunabule, prikazala je povijest i izdanja dviju glagoljskih tiskara u Hrvatskoj – Senjske glagoljske tiskare i Riječke glagoljske tiskare. Govoreći o tiskarstvu na prostoru Hrvatske, Sesar je istaknula dva imena hrvatskog glagoljskoga tiskarstva: osnivača Senjske glagoljske tiskare, senjskog kanonika Blaža Baromića i osnivača Riječke glagoljske tiskare, biskupa Šimuna Kožičića Benju. Uputila je prisutne u podatake o pronalascima pojedinih tiskanih knjiga iz toga najstarijega razdoblja te im predočila sadržaje nekih njihovih tekstova.

Na koncu predavanja predavačici je zahvalio ministar Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda u Belišću Šimo Šarčević.

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnoga reda u Belišću, u suradnji sa Samostanom sv. Josipa Radnika, ima u planu tijekom ove pastoralne godine (2023.) organizirati više predavanja o temi doprinosa Katoličke Crkve, posebno, „franjevačke obitelji“ u izgradnji kulture hrvatskoga naroda.