„Danas slavimo ‚Bogo-javljenje‘, blagdan Isusova objavljenja svim narodima, svim kulturama i iskrenim tražiteljima što ih predstavljaju trojica mudraca, koji su s istoka došli u Betlehem u želji da nađu i da se poklone novorođenome kralju (usp. Mt 2, 1-12). Pridružimo im se i mi i poklonimo se zajedno s njima novorođenom Kralju. Odbacimo tvrdoću Herodova srca i ravnodušnost židovskih pismoznanaca. Molimo Mladoga Kralja da nas očisti od grijeha i preporodi iskustvom svoga milosrđa, praštanja i ljubavi“, rekao je nadbiskup na početku misnoga slavlja.

Koncelebrirali su kanonik Prvostolnoga kaptola mons. Luka Marijanović, rektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu dr. Stjepan Radić, preč. Stjepan Maroslavac i kancelar Nadbiskupskog ordinarijata mr. Dario Hrga, koji je odmah poslije navještaja Evanđelja, proglasio svetkovanje Vazma i tijek liturgijske godine.

Nadbiskup Hranić je u homiliji rekao: „Božićno otajstvo i današnja svetkovina nam poručuju da je Bog uzeo obličje čovjeka Isusa iz Nazareta. U Djetetu Isusu je progovorio koja je mjera njegove ljubavi prema čovjeku. Poručio nam je svima da nas je stvorio za sebe; da je u Djetetu Isusu Sin Božji, koji je utjelovljenjem na sebe preuzeo i posljedice ljudskoga grijeha te je nevin umro za naše spasenje. Ali je i uskrsnuo te nam objavio da nas poziva na suobličenje sebi umrlome i uskrslome, po kojemu i mi postajemo oslobođeni truleži groba i dionici punine života u zajedništvu Presvetoga Trojstva.“

„Liturgijska godina preuzima zato u našem životu onu ulogu koju je za mudrace imala zvijezda“, nastavio je nadbiskup te dodao: „Zato smo, draga braćo i sestre, sada poslije navještaja bogojavljenskog Evanđelja slušali svečani navještaj svetkovine Uskrsa i datuma drugih svetkovina u liturgijskoj godini, koje se pomiču ovisno o datumu Uskrsa, sve do nedjelja, koje predstavljaju tjedno svetkovanje Uskrsa.“

Nadbiskup je istaknuo da vjernici svetkovanjem Kristove uskrsne pobjede nastavljaju krsni hod odnosno slijede zvijezdu koja vodi „kroz sebedarnu ljubav, spremnu umirati sebi, sve do našeg potpunog suobličenja uskrslom Isusu Kristu i postizanju konačnoga cilja našega života, u zajedništvu s Trojedinim Bogom. Trojica mudraca su simbolički izričaj našega ljudskoga traženja Boga. Oni promatraju nebo i ostaju zadivljeni sjajem zvijezda. Zvijezde im u srcu rađaju pitanje: ‚Gdje je taj novorođeni kralj?‘“, rekao je propovjednik.

Na kraju homilije nadbiskup je pojasnio zašto su se mudraci drugim putem vratili kući. „Ta izmjena puta označava obraćenje na koje su pozvani oni koji susreću Isusa i koji mu se klanjaju, sjedinjujući se s njim u euharistiji. Klanjati se Isusu vodi nas uvijek prema hrabrom izboru, prema donošenju ponekad i junačkih odluka: promijeniti svoj život, obratiti se i ići kroz život drugim putem“, kazao je đakovačko-osječki nadbiskup.

Na misi je pjevao Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem mo. Ivana Andrića i uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića.