Po završetku molitve Trećeg časa, kojom je započela sjednica, i nakon uvodnih pozdrava koje je uputio okupljenima, nadbiskup je govorio o svrsi samoga Vijeća. Uz činjenicu da je ono savjetodavno tijelo koje biskupu pomaže u upravljanju Nadbiskupijom s ciljem unaprjeđenja pastoralne dobrobiti vjernika, Vijeće treba biti i sjedište zajedničke pastoralne misije. Naime, zajedništvom i suradnjom, međusobnim slušanjem i osluškivanjem onih koji su na rubu, kako potiče i papa Franjo, te individualnim promišljanjem u službi zajedništva, Prezbitersko vijeće postaje prostorom u kojem se osjeća sinodalnost, protumačio je nadbiskup. Uvodni dio nadbiskup je zaključio pozivajući vijećnike na odgovornost u preuzetoj službi i međusobno uvažavanje mišljenja.

Nakon uvodnih poticaja vijećnicima je predstavljen Statut, odnosno u njemu sadržane odredbe nužne za funkcioniranje Vijeća te se pristupilo izboru članova poslovnog odbora čija je zadaća pomagati nadbiskupu u pripremi dnevnog reda budućih sjednica i onoga što se odnosi na samo Vijeće.

U posljednjem dijelu sjednice govorilo se o stanju obnove crkava i crkvenih građevina oštećenih u potresima, prvenstveno o obnovi zagrebačke prvostolnice, kompleksa Nadbiskupskog dvora, kompleksa Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati, kao i ostalih župnih crkava i građevina.

Naposljetku se nadbiskup dotaknuo nekih aktualnih tema bitnih za život Nadbiskupije, stavljajući naglasak na brigu i molitvu za duhovna zvanja, formiranje Pastoralnog vijeća Zagrebačke nadbiskupije, pastoral stranaca, kao i na obilježavanje i proslavu važnih obljetnica: Svete godine 2025., 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i 1100. obljetnice održavanja nacionalnih sinoda.