Istina je prava novost.

Svenoćno bdjenje u čast sv. Šarbela u križevačkoj grkokatoličkoj katedrali

Svenoćno bdjenje kao završnica trodnevnice uoči dolaska moći sv. Šarbela u križevačku katedralu održano je 21. rujna u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima u kasnijim večernjim satima.

Svenoćno bdjenje je blagdansko bogoslužje bizantskog obreda koje se služi uoči velikih blagdana, a sastoji od blagdanske Večernje s litijom i blagdanske Jutrenje. Službe su isprepletene pjevanjem psalama, stihira i tropara (hvalospjeva), prozbenih molitava, ophodom sa svijećama, blagoslovom kruha i pomazanjem vjernika.

Večernju s litijom je služio križevački vladika Milan Stipić zajedno s generalnim vikarom o. Vladimirom Simunovićem, katedralnim župnikom o. Mihajlom Simunovićem i o. Ivanom Karlićem te đakonima i podđakonima. Bogoslužbene tekstove su naizmjenice pjevali pjevači Križevačke katedrale i bogoslovi Križevačke eparhije te veliki zbor bogoslova Grkokatoličke bogoslovije iz Prešova u Slovačkoj.

Večernja i Jutrenja bili su isprepleteni hvalospjevima o uskrsnuću nastupajuće nedjelje (u bizantskom časoslovu se svake nedjelje slavi Kristovo uskrsnuće) i hvalospjevima sv. Šarbelu, monahu, isposniku i čudotvorcu koji su za ovu prigodu uzeti i prevedeni iz siro-antiohijskog časoslova kojim se služi Maronitska katolička Crkva u Libanonu. Večernja je završila litijom – silaskom klera i vjernika u dno katedrale s upaljenim svijećama i blagoslovom pet hljebova, žita, vina i ulja.

Po svršetku Večernju, katedrala se zamračila i započelo je čitanje psalama Jutarnje koja se nastavila svečanim pjevanje Evanđelja o Uskrsnuću, a nastavila hvalospjevima kanona, za vrijeme kojih su vjernici dolazili iskazati čast Evanđelju i bili pomazani svetom mirom.