Koncelebrirali su umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Barišić te ostali svećenici. Pozdravivši nazočne koncelebrante, djelatnike fakulteta i studente na početku nove akademske godine kazao je kako kršćani znaju da nova godina pred njima ne ovisi ni o kakvoj konstelaciji zvijezda, već o Božjem milosrđu i dobroti te o njihovom zalaganju, a potom je izrazio uvjerenje da nijednog od toga dvoje neće zafaliti. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu.

Mons. Zdenko Križić na početku svoje homilije podsjetio je da sv. Jeronim, zaštitnik Dalmacije i KBF-a u Splitu, jedan je od četiri „velika“ crkvena oca te prepričao Jeronimov životni put. Uslijed bolesti, sve je više počeo razmišljati o smislu života, vječnosti i razmatrati Božju riječ kroz koju je Boga sve više upoznavao i ljubio. Zbog toga je poželio da ga svi ljudi upoznaju te počinje prevoditi Sveto pismo na latinski. „Glavna poruka sv. Jeronima svim vjernicima je, bez sumnje, ova – poziv na čitanje i razmatranje Božje riječi sadržane u Svetom pismu“, rekao je nadbiskup i prisjetio se Jeronimovih riječi da je nepoznavanje Pisma nepoznavanje Krista.

Jeronim je Božju riječ u život pretvarao, a samo živeći u skladu s njome ona postaje razumljiva. S druge strane, nepobitna je istina da životna praksa utječe na razum i da osoba počinje razmišljati onako kako živi. „Ako se ne trudimo usklađivati naš život s evanđeljem, onda ćemo uskladiti evanđelje s našim životom, a to može dovesti do toga da umremo kao pogani s evanđeljem u ruci“, ustvrdio je veliki kancelar i upozorio prisutne na tu opasnost.

Sveti Jeronim je upoznavajući Krista sve više želio biti kao on, a to je upravo bila najveća Isusova želja – da njegovi učenici budu poput njega i da budu svjetlo svijeta. Isus je pozivajući učenike da budu svjetlo naglasio da ono mora biti vidljivo i svijetliti svima koji su u kući. Nadbiskup je istaknuo da vjernici, najprije, moraju biti svjetlo u vlastitoj kući jer je lako svjetlucati onima s kojima se ne živi, ali to nije pravo svjetlo. Prije svega mora se biti svjetlo u svojoj kući, graditi mir u svojoj obitelji ili zajednici, stvarati ozračje radosti u vlastitom domu. Onda je sigurno da će čovjek nositi svjetlo kamo god išao.

„Dragi profesori, studenti, osoblje fakulteta, vaša kuća je Fakultet i tu morate također biti svjetlo“, poručio je nadbiskup. Pojašnjavajući evanđeosku prispodobu o sijaču rekao je profesorima i osoblju fakulteta da su na fakultetu sijači oni te da o njima uvelike ovisi žetva. Sijač je ovdje predstavljen kao onaj koji mora ponuditi sjeme svakom terenu bez kalkulacije jer sjeme, odnosno Božja riječ, svaki teren može pretvoriti u plodno polje budući da je ona stvaralačka.

Kazao im je da Bog u njih ima nadu, a sjeme će propasti samo ako ostane u zatvorenoj ruci sijača koji teren unaprijed proglašava neplodnim ili sijanje beskorisnim. Sijač mora praviti ispit savjesti i pitati se što on zaista sije – zdravo sjeme ili kukolj i tu se nalazi velika odgovornost sijača. Poželio je profesorima da ih se studenti trajno sjećaju, ne samo kao profesora, nego kao istinskih svjedoka vjere. Studentima je poželio da trajno njeguju teren svoje nutrine kako bi mogli primiti dobro sjeme i donijeti obilat rod. Potom im je poručio da mogu postati genijalci na nekim područjima, ali da će, ako ne budu njegovali kreposti, ostati bez radosti života.

Homiliju je nadbiskup zaključio riječima jednog protestanskog teologa: „Priznajmo da se nikada nijedan teolog u Crkvi nije usudio svoje pouke započeti na ovaj način: ‘Iziđe sijač sijati’, i to nije dobro. Ovo bi nam pomoglo rasti u jednostavnosti i poniznosti.“

Na kraju misnog slavlja uslijedio je zaziv Duha Svetoga, a potom je program nastavljen akademskim činom u dvorani Fakulteta kojim je moderirao prodekan za znanost prof. dr. Ivan Bodrožić.

Pozdravnu riječ uputio je veliki vicekancelar dr. sc. Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, koji je po redu i časti pozdravio prisutne, a onda je rekao kako svako vrijeme ima svoje breme i kako nitko ne zna što će biti sutra. Osvrnuvši se na riječi iz nadbiskupove homilije, kako budućnost fakulteta ovisi o njegovim članovima, ustvrdio je da različitost veseli i da ujedinjenje različitih snaga donosi plodove i obilat rod kao i u evanđelju toga dana. Na kraju je svima zaželio dobar početak i još bolji završetak rada te da Bog preko njihovih djela stvara ozračje dobrote, ljubavi, poštovanja i profesionalnog odnosa prema poslu i odabranom zvanju.

Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. Šimun Bilokapić, pozdravio je goste, profesore, a naročito one koji su se ove godine pridružili kolektivu, studente s posebnim naglaskom na studente prve godine kojima je poručio da su na misi mogli vidjeti koji je program fakulteta – biti zajedno. Pojasnio im je i da kao zajednica, fakultet želi graditi dobre odnose starije i mlađe braće koja surađuju i idu prema konačnom dobru Crkve i društvene zajednice u cijelosti. Također ih je potaknuo da među sobom grade obiteljske odnose, a u konačnici je zahvalio mr. sc. Jerku Kolovratu što je prihvatio održati ovogodišnji „lectio brevis“ te svima poželio plodonosan početak akademske godine.

Profesor na katedri Filozofije mr. sc. Jerko Kolovrat održao je potom „lectio brevis“ o temi „Dromološke kategorije u filozofskoj misli Paula Virilija“, francuskoga filozofa kojega je okarakterizirao kao jednog od najoriginalnijih mislioca druge polovice 20. stoljeća i početka drugog tisućljeća.

Na kraju programa prodekan za nastavu doc. dr. Ante Akrap iznio je sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini. Redovita nastava prema rasporedu počinje u utorak 1. listopada, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.