Umjesto poduke u vjeri, taj predmet u državnim školama danas nudi „nastavu o religijama“, rekao je mađarski primas u petak u Budimpešti. Vjeronauk postaje „kulturna ponuda“ koja govori o jednakosti i dostojanstvu svih ljudi, pri čemu se polazi od „relativnosti svih vjerskih uvjerenja“, naglasio je.

U zapadnoj Europi sve se više mijenja i pravni odnos prema vjeroispovijesti, rekao je kardinal Erdő. Dosad je, pojasnio je, u strukturi, zakonima i pojmovlju bilo ključno shvaćanje na koje su utjecale kršćanske Crkve, a u javnim školama mogao se slobodno birati vjeronauk. Preduvjet za tu praksu, postojanje malog broja vjeroispovijesti i činjenica da one vlastitim uredima za školstvo nadziru i jamče kvalitetu nastave, dodatno se slabi pojavom novih vjerskih zajednica.

U multireligijskim društvima državi je sve teže pronaći zajedničku definiciju vjere, vjerskih zajednica i Crkava, nastavio je kardinal Erdő. Iza „novih oblika religije“ danas ne stoje više iste strukture zajednice, kompaktan svjetonazor i moralne implikacije kao do sada u slučaju Katoličke Crkve te protestantskih i pravoslavnih Crkava. To dodatno otežava provedbu zakona kojima se države obvezuju na jednak odnos prema vjeroispovijestima.

Kardinal Erdő izjavio je to na konferenciji „Podijeljena odgovornost: Suradnja između država i vjerskih zajednica“, što je u okviru mađarskog predsjedanja Europskom unijom održana u Etnografskom muzeju u Budimpešti.